Ako želiš njegovati mir, čuvaj stvoreno

Sva dobra koja su dana čovjeku, dana su mu da ih sačuva i za buduća pokoljenja. Ako ovo pokoljenje upropasti prirodu, nanese veliku štetu, poremeti sve ono što bi trebalo normalno funkcionirati, kako će izgledati svijet? – upitao se mons. Prenđa
Bog nam ovu građansku godinu daje kao dar i zadatak. Živjeti nam je i prihvatiti napore ljudske, ali i duhovne, kršćanske, kazao je zadarski nadbiskup mons. Ivan Prenđa na početku misnog slavlja u katedrali Sv. Stošije u Zadru na svetkovinu Svete Bogorodice Marije i Novu godinu. Nadbiskup je u svojoj propovijedi prenio misli iz ovogodišnje Papine poruke za 43. Svjetski dan mira.
– Naslov ove poslanice, Papinoga pisma za Svjetski dan mira glasi “Ako želiš njegovati mir, čuvaj stvoreno”. Čovjek je ugrožavajući klimu oko sebe ugrozio klimatski sustav, a time i sebe. Sveti Otac govori da je zapravo to posljedica neshvaćanja stvorenja kao Božjeg djela. Čovjek misli u svojoj oholosti da je gospodar prirode, da s njom može raspolagati kako hoće, upozorio je nadbiskup rekavši kako to ima svoje posljedice.
– Sveti Otac govori o potrebi najprije vjere, ali i spoznaje da je Bog stvoritelj prirode, prema kojoj smo odgovorni. Kad se čovjek dirne u Božje zakone i kad ih narušava svojim djelom, onda imamo takve suprotnosti u djelovanju i nesklad između onog što smo prije zvali redovitim mijenjanjem godišnjih doba. Svi smo mi odgovorni za zaštitu i skrb o stvorenom i darovanom. Papa ovdje govori da razumijemo to što se sada događa kako bi čovječanstvo napravilo korak koji će biti znak odgovornosti prema onome što mu je dano na upravljanje, jer nije gospodar toga. I sva dobra koja su dana čovjeku, dana su mu da ih sačuva i za buduća pokoljenja. I ovdje Papa govori o međugeneracijskoj solidarnosti. Ako ovo pokoljenje upropasti prirodu, nanese veliku štetu, poremeti sve ono što bi trebalo normalno funkcionirati, kako će izgledati svijet? – upitao se mons. Prenđa.
U poruci papa Benedikt XVI. piše kako se “sve jasnije pokazuje kako se tema uništavanja okoliša tiče ponašanja svakoga od nas, životnih stilova i trenutno prevladavajućih načina potrošnje i proizvodnje koji su često neodrživi s društvenoga stajališta, sa stajališta okoliša, pa čak i s ekonomskoga stajališta. Sada je već doista nužna stvarna promjena mentaliteta koja bi sve navela na prihvaćanje novih životnih stilova u kojima traženje istinitog, i lijepog, i dobrog i zajedništvo s drugim ljudima u svrhu zajedničkoga rasta, trebaju biti elementi koji će vladati izborom potrošnje, štednje i investicija. Sve se više treba odgajati na izgradnji mira polazeći od širokogrudnih odluka na osobnoj i obiteljskoj razini kao i na razini zajednice i politike. Takva odgovornost ne poznaje granice. Prema načelu supsidijarnosti važno je da se svatko zauzme na razini koja mu pripada, djelujući kako bi se nadvladala prevlast partikularnih interesa. Uloga senzibiliziranja i formacije osobito pripada raznim subjektima civilnoga društva i nevladinim organizacijama koje se odlučno i velikodušno zauzimaju za širenje ekološke odgovornosti koja bi se sve više morala oslanjati na poštivanje humane ekologije”.
– Osim toga, potrebno je podsjetiti na odgovornost medija na tom području, predlažući pozitivne modele na kojima se valja nadahnjivati. Zapravo, baviti se okolišem zahtijeva široki i globalni pogled na svijet; zajednički i odgovorni napor da se s logike usredotočene na sebični nacionalistički interes prijeđe na viđenje koje će uvijek obuhvaćati potrebe svih naroda. Ne može se ostati ravnodušnim pred onime što se događa oko nas, jer bi propadanje bilo kojeg dijela planeta palo na leđa svima. Veze među osobama, društvenim skupinama i državama, kao i one između čovjeka i okoliša trebaju poprimiti stil poštivanja i “ljubavi u istini”, kazao je mons. Prenđa.
– Na kraju, ne treba zaboraviti činjenicu koja je izrazito indikativna, da brojni ljudi pronalaze spokoj i mir, da osjećaju kako su se obnovili i osnažili kada su u tijesnom dodiru s ljepotom i skladom prirode. Zato i postoji neka vrsta uzajamnosti: u brizi za stvoreno utvrđujemo da Bog, preko stvorenoga, brine o nama, rečeno je tijekom euharistijskog slavlja uz poticaj na čovjekovu odgovornost za sve ono stvoreno što mu je Bog povjerio.
Nadbiskup Ivan Prenđa na kraju misnog slavlja uputio je novogodišnju čestitku poželjevši svima Božji blagoslov i zaštitu.

 “TEBE BOGA HVALIMO” ZA ISPRAĆAJ 2009.

Misu zahvalnicu i svečani “Tebe Boga hvalimo” na Staru godinu u katedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup mons. Ivan Prenđa. On je u svojim riječima pozvao na promatranje prijeđenog puta u protekloj godini, s pitanjem koliko se on odvijao u vjernosti Bogu i ispunjenju povjerenog poslanja, u osobnom, obiteljskom, duhovnom i svakodnevnom životu, na svojim dužnostima.
– Stojimo pred Bogom svojom odgovornošću, kako smo živjeli proteklu godinu kao vjernici, kako smo svaki dan prolazili kroz naše zadatke, oca, majke, djece, učenika, studenata, svećenika, rekao je mons. Prenđa govoreći nadalje o Godini mladih u Zadarskoj nadbiskupiji i Svećeničkoj godini, kao i o događanjima na području mjesne Crkve.
– Kakav je svijet, što će biti od ekologije, klime pa do sukoba, regionalnih, svjetskih i raznih drugih nevolja? Znamo da nismo sami na putu, znamo da je on, Isus Krist naš Gospodin i Učitelj ušao u povijest našu i da je s nama. Od njegove punine svi mi primismo, i to milost na milost. Nemojmo to zaboraviti. Kad nam je u životu teško, kad smo posustali u svojoj nadi, možda i u vjeri, znajte da je on s nama, živi Gospodin, kazao je zadarski nadbiskup te pozvao na ustrajnost na putu s Bogom, jer po tome je moguće nadvladati Zloga i Sotonu, istaknuo je zadarski nadbiskup.