Za razminiranje Zadarske županije treba još pola milijarde kuna

Prvi je projekt razminiranje šireg područja buduće poslovno-stambene zone Suhovara u općini Poličnik na površini od 397.772 četvornih metara. Drugi projekt razminiranja se odnosi na šire područje trase buduće spojne ceste između Jadranske magistrale
Od ukupno 33 projekta pretraživanja i razminiranja sumnjivog minsko-eksplozivnog područja u Hrvatskoj u zadarskom okruženju trenutačno se radi na čak devet projekta ukupne površine od 2,028.053 četvornih metara.
DIZ-EKO ulazi u posao
– Od danas će na dva projekta na širem području Zadra u posao biti uvedena DIZ-EKO, zagrebačka tvrtka za razminiranje, najavljuje Mladen Crnković, predstojnik Ureda ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje, ističući da HCR danas ima jedan od najboljih modela razminiranja u svijetu zbog čega naše stručnjake pozivaju u više stranih zemalja.
– Prvi je projekt razminiranje šireg područja buduće poslovno-stambene zone Suhovare u općini Poličnik na površini od 397.772 četvornih metara. Drugi projekt razminiranja se odnosi na šire područje trase buduće spojne ceste između Jadranske magistrale D8 i brze ceste Zadar 2 – Gaženica na površini od 160.022 četvornih metara, ističe Crnković.
Osim uz Jadransku magistralu i uz buduću trasu spojne ceste trenutačno se razminira područje uz Jadransku cestu D8 i državnu cestu D54 Maslenica – Zaton Obrovački u općinama Poličnik, Posedarje i Jasenice na površini od 201.800 četvornih metara, na području Paljuva (330.357 m2), na području Lišana Tinjskih, Gubavice i Kupinjače (205.375 m2), područje istočno od naselja Pristeg (105.519 m2) i na području Ražovljeve glavice i Gospića grudine u Škabrnji (243.701 m2).
U tijeku je završni nadzor na razminiranom području između Novigradskog mora i Podgradine u općini Posedarje (232.261 m2) te na području jugoistočno od Rovanjske u općini Jasenice (201.800 m2).
– Od devet projekata iz državnog proračuna financira se osam projekata razminiranja, dok projekt razminiranja šireg područja trase buduće ceste između Jadranske magistrale i brze ceste Zadar 2 – Gaženica financiraju Hrvatske ceste, navodi Crnković.
Hrvatska je u 2012. godinu ušla sa 742,7 četvornih kilometara minski sumnjivih površina u 12 županija i 100 gradova i općina na kojima je preko 90.000 različitih vrsta mina. Hrvatska je dosad uložila preko 3,5 milijardi kuna u razminiranje, a da bi sve površine pod minama bile očišćene, potrebno je još šest milijardi kuna.
Kradu se oznake upozorenja
Zadarska županija zauzima 7,6 posto ili još 56,8 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora koji je obilježen s preko 1.500 oznaka minske opasnosti. Najrizičnija područja u Zadarskoj županiji su Benkovac, Stankovci i Jasenice, a potom slijede Pakoštane, Zemunik Donji i Polača, posebno na lokacijama bivših bojišnica iz Domovinskoga rata.
– U razminiranje u Zadarskoj županiji dosad je uloženo čak 450 milijuna kuna. Po sadašnjim cijenama, koje se s PDV-om kreću oko deset kuna po četvornome metru, za razminiranje Zadarske županije treba još više od pola milijarde kuna, govore u HCR-u, dodajući da bi prema Otavskoj konvenciji Hrvatska do 2019. godine u cijelosti trebala biti očišćena od mina.
No nije sve tako jednostavno. Iz Zadarske županije se primjerice, povukla Kraljevina Norveška koja je pored SAD-a i Njemačke bila najaktivnije uključena u razminiranja.
U Hrvatskom centru za razminiranje kažu da se puno troši, između ostalog i na oznake minirano koje se već godinama ne prestaju krasti. Neodgovorni pojedinci ih uklanjaju kako bi se domogli sekundarne sirovine ili ih koriste u vinogradarstvu, povrtlarstvu…
– Apeliramo na građane da ne uklanjaju table upozorenja koje su važne radi sigurnosti jer netko može stradati. Također da ne idu na područja gdje one stoje oslanjajući se olako na pretpostavke da dobro poznaju ta područja i da tamo nema mina. Oznake nigdje nisu postavljene bez razloga, naglasio je Josip Čerina, ravnatelj HCR-a za Zadarsku županiju.

Mine ubile 505 ljudi

Razminiranje prostora Zadarske županije nakon Domovinskog rata još nije završilo. Mine su ubojite naprave od kojih i nakon toliko godina stradaju ljudi. U Hrvatskoj je od rata do danas od mina smrtno stradalo 505 građana. Najviše stradalih je na području Zadarske županije, čak 97 ljudi.