Hrvatska pod NATO-ovim kišobranom

– Ovo je povijesni trenutak u kojem je Hrvatska postala članica NATO-a, u cijelosti predana vrijednostima, interesima i načelima svih naših saveznika, rekla je Grabar Kitarović

Hrvatska je u srijedu, polaganjem hrvatskoga ratifikacijskog dokumenta u State Departmentu postala punopravnom članicom NATO saveza, a članica NATO-a postala je i Albanija predajom svoga ratifikacijskog dokumenta. Dokument je u Washingtonu u ime Hrvatske predala veleposlanica RH u SAD Kolinda Grabar Kitarović.
Na svečanosti u State Departmentu zamjenik državne tajnice James Steinberg prihvatio je instrumente o pristupu Hrvatske i Albanije u Sjevernoatlantski sporazum za koji je vlada Sjedinjenih Država depozitar. U trenutku kada je zamjenik državne tajnice Steinberg zaprimio instument o pristupanju Hrvatska i Albanija postale su NATO saveznice.
Zajednički uspjeh
Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer nazvao je u srijedu poslijepodne hrvatskog premijera Ivu Sanadera te mu čestitao na ulasku Hrvatske u NATO, ocijenivši da je riječ o “velikom vanjskopolitičkom uspjehu”. Glavni tajnik NATO-a istaknuo je kako su hrvatska vlada, pod vodstvom premijera Sanadera, kao i cijelo hrvatsko državno vodstvo, ostvarili strateški cilj punopravnog članstva u NATO-u, što je ocijenio kao zajednički uspjeh, priopćeno je.
Predaja instrumenata o ratifikaciji vladi SAD-a, kojom je Hrvatska postala članicom NATO-a, povijesni je trenutak i predstavlja postizanje cilja kojem su težile sve hrvatske vlade od uspostave neovisnosti, rekla je u srijedu hrvatska veleposlanica u SAD Kolinda Grabar Kitarović na prigodnoj svečanosti u State Departmentu.
– Ovo je povijesni trenutak u kojem je Hrvatska postala članica NATO-a, u cijelosti predana vrijednostima, interesima i načelima svih naših saveznika. Članstvo u NATO-u bilo je cilj svih naših vlada od stjecanja neovisnosti. Euroatlantska orijentacija bila je i ostaje temeljni okvir kroz koji Hrvatska ostvaruje svoje nacionalne ciljeve – kazala je veleposlanica Grabar Kitarović.
Primanje Hrvatske u NATO uživalo je dvostranačku potporu u američkom Kongresu te kod predsjednika i drugih najviših dužnosnika sadašnje i prethodne administracije, a u pripremama za članstvo ključnu ulogu odigrala je suradnja kroz Jadransku povelju i druge regionalne incijative, dodala je Grabar Kitarović.
Hrvatska spremna za Afganistan
“Hrvatska je odlučna preuzeti svoj dio odgovornosti za sigurnost i stabilnost u svijetu, uključujući Afganistan i druga mjesta”, kazala je.
Zamjenik američke državne tajnice James Steinberg, u svom je istupu ocijenio da je ulazak u NATO “ogromno postignuće na samo za vlade Hrvatske i Albanije već i za njihove narode, koji su pokazali predanost u teškom poslu ispunjenja visokih kriterija za ulazak u NATO”.
– Ponosni smo na vaša postignuća i pozdravljamo doprinos koji dajete regionalnoj stabilnosti i važnoj misiji NATO-a u Afganistanu, kojoj predsjednik Barack Obama i državna tajnica Hillary Clinton posvećuju veliku pozornost, rekao je.

 ISPUNJEN JEDAN OD GLAVNIH PRIORITETA

Predajom svih ratifikacijskih instrumenata State Departmentu, depozitaru Washingtonskog ugovora, Hrvatska je od današnjeg dana punopravna članica NATO-a, čime je ispunila jedan od svojih glavnih vanjskolitičkih prioriteta zacrtan prije 13 godina.
Nakon što je Hrvatski sabor ratificirao Washingtonski ugovor i poslao, na poziv glavnog tajnika NATO-a, ratificirani dokument u Washington, Hrvatska je postala punopravna članica i kao takva će sudjelovati na predstojećem summitu NATO-a u Strasbourgu i Kehlu, na kojem se slavi 60. obljetnica utemeljenja Saveza. Hrvatska zastava bit će izvješena među 28 zastava zemalja članica ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu, a taj svečani čin predviđen je za 7. travnja. Isti dan pred zgradom Ministarstva obrane RH u Zagrebu bit će podignuta zastava NATO-a.
Dvanaest država sjeverne Amerike i zapadne Europe potpisalo je 4. travnja 1949. godine Washingtonski ugovor kojim je osnovana Organizacija sjevernoatlantskog ugovora (NATO), kako bi se osigurale od rizika širenja sovjetske kontrole iz istočne Europe na preostali dio kontinenta. Završetkom Hladnog rata NATO je ispunio svoju primarnu ulogu i od tada se počeo prilagođavati novim sigurnosnim izazovima poput međunarodnog terorizma, oružja za masovno uništavanje, sigurnosti izvora energije i prirodnih katastrofa.
Hrvatska je ulazak u Sjevernoatlantski savez definirala je još sredinom proteklog desetljeća ulazak u Savez jednim od svojih glavnih vanjskopolitičkih prioriteta.