Artuković: E-matura bi smanjila broj dežurnih nastavnika

E-matura bi smanjila broj dežurnih nastavnika, ne bi bilo mogućnosti prepisivanja, odnosno, varanja na ispitu, ispit je objektivan i pouzdan, ne troši se papir, zbog čega bi e-matura postala “eko-matura” – Ranko Artuković
Na kraju prvog, ljetnog roka, prve “prave” državne mature, svoje je mišljenje, te primjedbe i prijedloge o ovom projektu iznio i Ranko Artuković, ravnatelj Gimnazije Jurja Barakovića. Kako navodi ravnatelj, državna matura jest dobra i potrebna, a sve osim klasičnog načina provedbe ispita po školama zaslužuje pohvale i puno podršku, jer s obzirom da je 21. stoljeće, zastarjela, najklasičnija moguća dostava i provedba ispita je neizdrživa.
– Nedostatci klasične provedbe ispita državne mature su brojni. To su, prije svega, ogromni troškovi za pripremu, tisak i distribuciju ispita, kao i za povrat ispitnog materijala. Zatim, tu je i rizik “curenja” ispita, jer, velika je vjerojatnost da se to negdje kad-tad dogodi zbog velikog broja škola, provedba ispita u isto vrijeme u svim školama je organizacijski prevelik zahtjev, a velike su i mogućnost prepisivanja, odnosno varanja na ispitu. Uložen je veliki trud, ali ta mogućnost nije sasvim eliminirana. Ispit zato nije u potpunosti objektivan i pouzdan. Osim toga, vrši se “ekocid” zbog ogromne količine papira, veliki su troškovi ispravljanja ispita, jer postoji mogućnost subjektivne pogreške onoga tko ispravlja ispit te postoji rizik od kašnjenje ispitnih rezultata, navodi Artuković, istaknuvši kako to ne znači da od projekta državne mature mora odustati nego da se mora pronaći izlaz, a koji on vidi u ubrzanom prelasku na e-maturu.
Kako je naglasio, prelazak na e-maturu će ionako biti neminovan, pa zašto onda čekati 10 ili više godina i ne učiniti to odmah što prije.
Kao najvažnije prednosti digitalne ili online državne mature Artuković navodi poptuno anuliranje troškova za pripremu, tisak i distribuciju, kao i za povrat ispitnog materijala. Osim toga, rizik od “curenja” ispita bio bi nemoguć, jer bi ispit bio različit za svakog učenika, a ni provedba ispita u isto vrijeme nije nužni uvjet.
– E-matura bi smanjila broj dežurnih nastavnika, ne bi bilo mogućnosti prepisivanja, odnosno, varanja na ispitu, ispit je objektivan i pouzdan, ne troši se papir, zbog čega bi e-matura postala “eko-matura”. Ovakav način pruža i veće mogućnosti ispitivanja i to preko slike, zvuka, videa.
E-matura je daleko fleksibilnija od klasične državne mature,nema nikakvih troškova ispravljanja ispita, učenik odmah zna svoje rezultate. Dakle nema ni kašnjenja ispitnih rezultata. Ispitna tehnologija ostaje u školi i može se koristiti tijekom cijele godine, a informatička naobrazba tako postaje navika i dio je učenikove i nastavnikove svakodnevnice, navodi Artuković, istaknuvši kako bi e-matura zasigurno bila 10-ak puta jeftinija od klasične državne mature, a daleko kvalitetnija.
Kako je pojasnio, novac koji se utroši samo tijekom dvije godine u provedbu klasične državne mature bio bi dovoljan da se sve škole u Hrvatskoj opreme računalnom tehnikom i logistikom za provedbu državne e-mature, te da ona zaživi u praksi.
– Čak ne bih ni gledao da li je to već netko u Europi napravio. Zašto imamo kompleks malog naroda i male države? Imamo dovoljno pametnih ljudi koji to mogu kvalitetno napraviti. Možemo biti prvi, možemo biti ponosni, naglašava ravnatelj, te dodaje kako bi se e-matura mogla uvesti postupno, ali ne dulje od 2-3 godine, jer bi opremanje dvije ili tri učionice po školi bilo bi sasvim dovoljno.