Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Mogućnost pristupa slici kao povijesnom izvoru

Autor:

30.09.2009. 22:00
Mogućnost pristupa slici kao povijesnom izvoru

Foto: Adam VIDAS



Za izbor teme “Brodovi na zavjetnim slikama svetišta Gospe Trsatske” odlučila sam se nakon što mi je voditelj studija prof. dr. sc. Mithad Kozličić ukazao na činjenicu da je vrijedna zavjetna zbirka na Trsatu znanstveno neobrađena. Mogućnost pristupa slici kao povijesnom izvoru činila mi se iznimno zanimljivom što se tijekom istraživanja pokazalo točnim


Helena Miljević magistrirala je na Sveučilištu u Zadru s temom rada “Brodovi na zavjetnim slikama svetišta Gospe Trsatske” i time stekla titulu magistra znanosti. Miljević je magisterij branila pred Stručnim povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Mithad Kozličić, prof. dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić i doc. dr. sc. Ante Bralić.
Helena Miljević rođena je u Rijeci, gdje je završila osnovnu školu, dok je srednjoškolsko obrazovanje stekla u Opatiji. Diplomirala je na nekadašnjem Filozofskom fakultetu u Zadru. Akademske 2002./2003. upisuje poslijediplomski studij Povijest hrvatskog pomorstva. Navedeni rad izradila je pod mentorstvom dr. sc. Ivane Prijatelj Pavičić, uz komentorstvo dr. sc. Mithada Kozličića.
Zbog čega ste se odlučili za ovu temu magisterija?
– Za izbor teme “Brodovi na zavjetnim slikama svetišta Gospe Trsatske” odlučila sam se nakon što mi je voditelj studija prof. dr. sc. Mithad Kozličić ukazao na činjenicu da je vrijedna zavjetna zbirka na Trsatu znanstveno neobrađena. Mogućnost pristupa slici kao povijesnom izvoru činila mi se iznimno zanimljivom što se tijekom istraživanja pokazalo točnim.
O čemu je riječ u Vašem magistarskom radu?
– U radu je objavljena zbirka zavjetnih slika pomoraca koje unutar svojih zidova čuva Zavjetna kapela trsatskog svetišta. Iste su slike zatim analizirane kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri reflektiraju stanje pomorstva Sjevernog Jadrana ali i sam čin zavjeta. Radi se naime o običaju kojemu su pomorci pribjegavali u trenutcima velike nevolje – najčešće uzrokovane olujnim nevremenom – kada su zazivali Trsatsku Gospu da im pomogne spasiti se iz bezizgledne situacije, a nakon što bi opasnost prošla, a pomorci se sretno vratili kući, kao znak zahvale svojoj su Zaštitnici poklanjali zavjetnu sliku (ex voto) koja je prikazivala nemili događaj. Vrijednost zavjetne slike kao povijesnog izvora, uz ljepotu i preciznost prikaza, predstavlja i zavjetni zapis koji svjedoči o imenu broda, kapetana te uzroku, vremenu i mjestu nesreće. Rad je nastao uz stručnu pomoć prof. dr. sc. Ivane Prijatelj-Pavičić kojoj bih se ovom prilikom željela od srca zahvaliti.
Koliko Vam je vremena trebalo za izradu rada i čime ste se sve služili?
– Najviše je vremena bilo potrebno u prikupljanju arhivskih izvora koji su trebali potvrditi autentičnost slika, a prilično se zahtjevnim pokazalo i snimanje samih slika koje su u Kapeli obješene na visini preko sedam metara. Za obimne pripremne radove, a kasnije i analizu slika i pisanje rada, bilo mi je potrebno oko dvije godine.
Koji bi bio doprinos znanosti ovog rada?
– Ovaj rad prije svega znanstvenoj javnosti predstavlja jednu vrijednu zbirku zavjetnih darova koja je dosada bila neobjavljena, a također uvodi sasvim novu metodologiju u analizi zavjetne slike kao povijesnog izvora.
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom? Čime se trenutačno bavite?
– Planiram nastaviti s istraživanjem iste tematike i upravo pripremam sinopsis doktorske disertacije koja će se baviti pomorskim ex votom Istre i Kvarnera.
Planovi za budućnost?
– U budućnosti bih voljela izraditi iscrpnu monografiju o zavjetnom slikarstvu 19. i 20. stoljeća na istočnoj obali Jadrana.