Ovisnicima treba pomoć, a ne zatvor

Mislim da bi bilo dobro promijeniti postojeća zakonska rješenja te odrediti da se posjedovanje neznatne količine bilo koje vrste droge tretira kao prekršaj, a ne kazneno djelo. Rekao sam bilo koja vrsta droga zato što ne bi bilo u redu da se posjedovanje jointa smatra prekršajem, a posjedovanje “šuta” heroina kaznenim djelom, kaže Sakoman

Dekriminalizacija “lakih” droga posljednjih je nekoliko dana ponovno postala tema brojnih novinarskih tekstova. Naime, premijerka Jadranka Kosor prije par dana demantirala je najave iz Vladina Ureda za suzbijanje droga o izmjenama Kaznenog zakona u dijelu kojim se posjedovanje i najmanjih količina droga smatra kaznenim djelom s propisanom zatvorskom kaznom. Premijerka je tada, između ostalog, rekla da se Kazneni zakon ne mijenja. No, nju su demantirali iz Ministarstva pravosuđa, rekavši da je još u veljači sastavljena radna skupina koja priprema cjeloviti novi tekst zakona te će biti predložene i izmjene spornog kaznenog djela posjedovanja.
 – Mislim da bi bilo dobro promijeniti postojeća zakonska rješenja te odrediti da se posjedovanje neznatne količine bilo koje vrste droge tretira kao prekršaj, a ne kazneno djelo. Rekao sam bilo koja vrsta droga zato što ne bi bilo u redu da se posjedovanje jointa smatra prekršajem, a posjedovanje “šuta” heroina kaznenim djelom. Naime, ovisnike bi trebalo smatrati žrtvama i mislim da bi se težina djela trebala određivati i činjenicom koliki je ovisnik osoba kod koje je droga nađena, rekao je dr. Slavko Sakoman s Odjela za ovisnosti Bolnice Sestara milosrdnica. On je istaknuo da bi se prije izmjena zakona radi zaštite mladeži trebale odrediti količine pojedine vrste droge koja se može posjedovati uzimajući u obzir njenu opasnost. Naime, prema njegovim riječima, ako bi došlo do izmjena zakona, prekršajem bi se moglo smatrati posjedovanje 5 grama marihuane, jedna tableta ecstasyja ili posjedovanje heroina za jedan “šut”.
Osim toga Sakoman smatra da bi trebalo doći i do promjene stavka koji regulira proizvodnju i preprodaju droge, jer se znalo dogoditi da u zatvor na tri godine idu i oni koji su zasadili dvije stabljike konoplje ili, kako je rekao, oni koji su s prijateljem podijelili joint ili “šut”. Sakoman smatra da bi se i u ovom slučaju zatvorske kazne trebale određivati prema količini droge.
I Siniša Kabić, predsjednik zadarske Udruge apstinenata za pomoć u resocijalizaciji “Porat”, slaže se sa Sakomanovom tvrdnjom da su kazne za posjedovanje neznatnih količina droga drastične.
 – Ne bih kvalificirao drogu na laku i tešku, jer droga je droga i smatramo da dekriminalizacija ne bi vodila ničemu. Ipak, mislim da bi zakonodavstvo trebalo biti manje drastično prilikom izricanja kazni za posjedovanje manjih količina droge, rekao je Kabić. On je istaknuo da bi krajnjim korisnicima, odnosno teškim ovisnicima, više trebala pomoć nego kaznene sankcije, a preprodavače bi trebalo kažnjavati.

 ZADARSKE ZAPLJENE

U 2008. godini zabilježena su ukupno 244 kaznena djela zlouporabe opojnih droga. Od toga se 174 djela odnosi na posjedovanje, a 70 na preprodaju droga.
Što se tiče zapljena zadarska je policija prošle godine zaplijenila najviše marihuane i to gotovo 6,5 kilograma te gotovo 5,5 kilograma heroina u akciji “selo”. Od ostalih vrsta droga zaplijenjeno je 280 mililitara otopine heroina, 5,3 grama kokaina, 307 grama speeda te 292 tablete ecstasyja.
U 2009. godini najveća akcija zapljene droge bila je akcija “Zadar 3” kad je zaplijenjeno 600 grama kokaina.