Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Militanti otimaju zbog politike, a pirati zbog novca

Autor: Teuta Babajko Jamičić

01.01.2009. 23:00
Militanti otimaju zbog politike, a pirati zbog novca

Foto: Sebastian GOVORČIN



Otmice se, bez obzira tko stoji iza njih, militanti ili pirati, događaju uz obalu nestabilnih i nesigurnih država poput Somalije i Nigerije, govori Jurica Ruić, te pojašnjava kako militanti otimaju iz političkih ili vojnih razloga dok pirati najčešće žele novac, zbog čega i traže otkupninu
Saudijski supertanker “Sirius Star”, kojega su prije mjesec i pol dana oteli somalski pirati, još je usidren ispred male luke Harardere. Prema posljednjim informacijama, otmičari traže 15 milijuna dolara za brod na kojemu je teret od dva milijuna barela nafte, vrijedne oko 100 milijuna dolara. Iako su još uvijek u tijeku pregovori, za sada je nepoznala sudbina posade broda među kojom je i jedan hrvatski pomorac.
Otimica “Siriusa Stara” ujedno je i najveća otmica u povijesti pomorstva. Riječ je o brodu koji je tri puta veći od nosača zrakoplova, a njegova otmica samo potvrđuje drskost pirata i ozbiljnost situacije u Adanskom zaljevu, vodama između Somalije i Jemena, gdje je ove godine oteto više od 40 stranih brodova. Tako piratstvo, koje se obično vezuje uz neka druga, daleka i prošla vremena, danas opet postaje unosan posao. Naime, prema nekim podacima, somalski pirati su prošle godine, od otkupnina za oslobađanje brodova zaradili oko 150 milijuna dolara.
Zarobljeno 14 brodova
Zbog svega toga, u Adenski zaljev, jedan od najprometnijih pomorskih putova na svijetu, NATO je već poslao ratne brodove koji bi trebali pratiti teretne brodove i spiječiti nove otmice, a slanje brodova najavila je i Kina, kako bi se uključila u međunarodne napore u borbi protiv pirata. Međunarodne snage u Adanskom zaljevu spasile su već neke brodove, no široko rasprostranjeni piratski sustav odnosno mreža u tim vodama, daleko je još od zaustavljanja.
Naime, nedavno je otet i tegljač francuske naftne tvrtke Total i turski teretni brod. U piratskom zarobljeništvu trenutno je 14 stranih brodova te oko 250 članova posade. Iako se situacija na prvi pogled čini bezizlaznom, postoje naznake kako će se i ova nevjerojatna kriza u Adenskom zaljevu uskoro riješiti budući da je Vijeće sigurnosti Ujedninjenih naroda nedavno prihvatilo rezoluciju protiv piratstva u Somaliji. Rezolucijom 1852., koju su predložile Sjedinjene Američke Države, na godinu dana ovlašćuju se države, regionalne i međunarodne organizacije koje se mogu boriti protiv piratstva u Somaliji da poduzmu sve potrebne mjere koje su primjerene za suzbijanje oružanih pljački na moru, naravno, uz poštivanje međunarodnog humanitarnog prava. Isto tako, u rezoluciji se za rast piratstva u Somaliji djelomice optužuje i sve veći broj isplaćenih otkupnina te nepoštivanje UN-ova embarga na izvoz oružja u Somaliju iz 1992. godine.
Nova rezolucija Vijeće sigurnosti ovlašćuje države i na kopnene operacije u Somaliji, ali uz prethodnu suglasnost privremene somalske vlade. Shodno tome, američka državna tajnica Condoleezza Rice, koja smatra da bi mirovne snage Ujedinjenih naroda trebale intervenirati u Somaliji, upozorila da kako bi se međunarodna zajednica trebala pozabaviti korijenom problema, a to je nestabilnost Somalije.
Somalija već godinama nema stabilnu vladu koja bi kontrolirala cijelu zemlju. Još od 1991. godine, kad je svrgnut Mohammed Siad Barre, traje građanski rat, a zemlja je podijeljena na nekoliko područja kojima upravljaju međusobno sukobljeni klanovi zbog čega sada postoji opasnost od potpune anarhije. Za sada se međunarodna zajednica odlučila obračunati s piratima. U Adenski zaljev stižu ratni brodovi dok će europska flota preuzeti nadzor pomorskog puta od NATO-a. Što će biti sa samom Somalijom, to se nitko ne usudi reći.
Ni danas ne zna zašto je otet
Za pomorce, vode između Somalije i Jemena, smatraju se jednima od najopasnijih na svijetu. Osim uz obalu Somalije, otmice su česte i u Nigeriji, kao i pojasu Indonezije koji je nekoć bio najveće piratsko žarište. Prema podacima Međunarodnog pomorskog ureda, pojas Indonezije po riziku sada je pao na treće mjesto tako da prva dva mjesta zauzimaju Somalija i Nigerija.
Upravo u Nigeriji, svoje najstrašnije iskustvo proživio je i zadarski pomorac, časnik palube Jurica Ruić, gdje su ga oteli pripadnici Pokreta za emancipaciju delte Nigera (MEND) i držali u prašumi, u zarobljeništvu, 33 dana. Podsjetimo, Ruić je s četiri Talijana i jednim Amerikancem, otet 1. svibnja 2007. godine, na Atlantskom oceanu, s broda “Oloibiri”, koji tvrtki Chevron služi na prekrcaj nafte s platforme. Pripadnici MEND-a Ruića su držali u zarobljeništvu, u prašumi, gdje je 33 dana bio izložen teškom psihičkom zlostavljanju – svakodnevnim prijetnjama te živio na vodi i riži.
Jurica Ruić danas se s gorčinom prisjeća otmice u Nigeriji – 33 dana zarobljeništva, psihičkog zlostavljanja i neizvijesnosti. Razlozi otmice ni danas mu nisu poznati, no više je nego očito, ističe Ruić, kako su pomorci ugroženi i nezaštićeni. Otmice se događaju sve češće, kako u Adenskom zaljevu, tako i u Nigeriji i Indoneziji, ali i drugim morima.
– Otmice na moru stare su gotovo koliko i pomorstvo. Danas se otmice događaju gotovo u svim morima, no situacija je ipak najkritična u Adenskom zaljevu odnosno uz obalu Somalije te Nigerije, ali i u pojasu Indonezije. U prinicpu, otmice se, bez obzira tko stoji iza njih, militanti ili pirati, događaju uz obalu nestabilnih i nesigurnih država poput Somalije i Nigerije, govori Jurica Ruić, te pojašnjava kako militanti otimaju iz političkih ili vojnih razloga dok pirati najčešće žele novac, zbog čega i traže otkupninu.
Pokret za emancipaciju delte Nigera MEND, poznat je po čestim otmicama stranih radnika u delti Nigera. Smatraju, kako bi naftne tvrtke svoje radnike trebale povući iz delte Nigera. Obala Nigerije, osobito delta Nigera bogata je naftnom, pojašnjava Ruić, no bogatstvo odlazi u sjeverne države i glavni grad Abuju, zbog čega su države uz more nezadovoljne, te zagovaraju odcjepljenje.
– Nigerija ima 36 republika, a odnosi među njima pomalo nalikuju na bivšu Jugoslaviju. Obalne republike koje su najbogatije naftom slabo su razvijene jer novac odlazi na sjever, uglavnom u glavni grad Abuju, što je dodatan razlog za loše odnose unutar države. MEND zagovara odcjepljenje obalnih republika od Nigerije, no pritom mu zapravo nije bitna njihova samostalnost niti razvoj već osobni, čak i politički interesi, kaže Ruić, dodajući kako MEND-u pripada preko 100 tisuća ljudi, uglavnom uvježbanih vojnika s logistikom i oružjem.
Dakle, bez obzira da li je riječ o Nigeriji i MEND-u ili Adenskom zaljevu i piratima, pomorcima prijeti velika opasnost. Nezaštićeni od strane država iz kojih dolaze kao i kompanija za koje rade, pomorci su, kao ističe Ruić, danas u nezavidnoj situaciji.
– Ne govorim samo o Hrvatskoj jer pomorci su slabo zaštićeni u cijelome svijetu. Države gotovo da ništa ne čine da pomorcima bude bolje, jedino se brinu da nas što bolje opOrezuju. Plaćamo porez, a zauzvrat ne dobivamo ništa. Što se tiče sindikata, oni su jako slabi, tek nešto bolja situacija je s Filipincima, oni su nešto uspijeli riješiti, kaže Ruić te zaključuje kako je sudbina kapetana Krista Laptala, koji je nevin proveo 16 mjeseci u grčkome zatvoru, najbolje svjedoči o položaju pomoraca u svijetu.


 PIRATSKA STATISTIKA ZA 2008.


– 92 napada
– 36 uspješno provedenih otmica
– 14 brodova trenutno je zatočeno, čeka se otkupnina odnosno nije dogovoreno oslobađanje
– više od 600 ljudi je oteto u sklopu otmica brodova
– 268 članova posade trenutno su taoci pirata
– prosječno 20 tisuća brodova godišnje prolazi Adenskim zaljevom, između Jemena i Somalije




 GOSPODARSKI ASPEKTI OTMICA


– 25 milijardi američkih dolara godišnje – cijena napada suvremenih gusara duž svjetskih prekomorskih putova
– cijena otkupnine koju gusari traže za brod raste s porastom vrijednosti broda, a obično se izražava u milijunima dolara
– pirati su za oslobađanje supertankera “Sirius Star”, najvećeg i najvrjednijeg broda ikada otetog, tražili najprije 25 milijuna dolara, no otkupnina je gotovo prepolovljena na 15 milijuna
– kenijsko ministarstvo vanjskih poslova procijenilo je da su samo prošle godine od otkupnina za oslobađanje brodova pirati zaradili 150 milijuna dolara


 MAČETE, NOŽEVI, MITRALJEZI


Mačete, noževi, mitraljezi
Pirati često u napadima koriste i kupljene rashodovane vojne brodove, ali prije svega iznimno brze glisere. Osim mačeta i noževa, naoružani su i teškim mitraljezima, ali i ručnim bacačima.
Unatrag četiri godine na brodovima su obavezno instalirana i dva skivena prekidača za koje smiju znati samo neki od časnika kako bi ih aktivirali u slučaju terorističkog ili piratskog napada. Na taj način mogu dojaviti i brodaru ili nekoj od pomorskih baza da su u nevolji.