Kovanice utisnute u jabuke - za potrebitu obitelj

Slika korisnika valentinam
OŽIVLJAVANJE OBIČAJA
Djeca su za Novu godinu išla su od kuće do kuće i čestitala novu godinu, a nosila bi jabuku. Naime, nakon čestitanja nove godine, rodbina, susjedi i prijatelji bi ih darivali novcem, objašnjava Torbarina
Velimir BRKIĆ
Djeca su jedva čekala vidjeti kako je to s jabukom čestitati novu godinu

U Sukošanu se za Novu godinu na "mala vrata" započeo vraćati običaj utiskivanja novca, kovanica u jabuku koju nose djeca prigodom čestitanja nove godine rodbini, susjedima, prijateljima. Inicijativa povratka starog običaja utiskivanja novaca u jabuku započela je od Darka Kerana.

U vrlo kratkom roku prihvatilo ga je 20-ak obitelji u Sukošanu gdje svećenik u prosincu blagoslovi oko 800 obitelji.

Običaj postojao do Domovinskog rata

- Ipak, većina uopće nije bila upoznata s akcijom povratka starog običaja te vjerujemo kako će za sljedeću Novu godinu biti barem dvostruko ili trostruko više obitelji s malom djecom. Nije cilj utiskivanje velike kovanice već upoznavanje djece s običajem i njegovim povratkom, da se ne zaboravi, rečeno je u Bonaci za Novu godinu.

Naime, Bonaca je za Novu godinu bila dva ili tri sata otvorena samo zbog toga što su se u jabuke zabadale kovanice namijenjene za jednu potrebitu obitelj.

- Tijekom stoljeća uz proslavu vjerskih svetkovina u narodu su se udomaćili razni običaji. Mnogi su se običaji zadržali do današnjih dana, ali mnogi su i zaboravljeni, kazao je Lovre Torbarina, jedan od pučkih kroničara Sukošana.

Taj običaj trajao je, ne samo u Sukošanu već i u drugim dalmatinskim naseljima, pa i gradovima, gotovo do početka Domovinskog rata.

Riječ je o darivanju djece koja su čestitala novu godinu svojoj rodbini, susjedima i obiteljskim prijateljima.

- Djeca su za Novu godinu išla su od kuće do kuće i čestitala novu godinu, a nosila bi jabuku. Naime, nakon čestitanja nove godine, rodbina, susjedi i prijatelji bi ih darivali novcem, objašnjava Torbarina.

Dok Škoti piju viski i vjeruju da će im nova godina biti u znaku zadnjeg dana stare, a Nizozemci se za Novu godinu slade krafnama, Sukošan je sve do Domovinskog rata bio u znaku jabuka, međutim ne za jelo.

Kupmpjutorske i starinske igre

- Malim čestitarima bi se isključivo darivale kovanice koje bi se utisnule u jabuku. Napunile bi se jabuke, priča Torbarina, dodajući kako o ponekim običajima treba pričati i pisati da bi se zadržali u sjećanju, naročito kod mladih koji ih nisu doživjeli.

To je donekle urodilo plodom kod povratka običaja za Božić, dječjeg igranja s mendulama, najčešće na priblizak, utege i na zog. Iako je u vremenu kompjutorskih igara i društvenih mreža pomalo sramežljivo počeo, povratak tog običaja mogao bi uspjeti, optimističan je Torbarina.

Za Uskrs će se pozvati djeca i mladež na oživljavanje još jednog starog običaja, na adrenalinsku igru tzv. tucanja jaja u kojem pobjeđuje onaj tko razbije suparnikovo svježe jaje te ga za nagradu nosi kući. I tako sve do ima neoštećenih kokošjih jaja.

- Na Uskršnje jutro, prije male mise, žene su se u kofama na glavi slijevale sa svih strana sela i nosile hranu i vino na blagoslov u dvorište crkve. Župniku su darivana jaja i novčani dar koje su sakupljali sakreštani i prokaraturi, podsjeća Torbarina.

Proslava Uskrsa nastavila se odlaskom na veliku misu nakon koje bi se nastavilo slaviti igranjem kola na Gornjim vratima, pjesmom i narodnim veseljem.

Sukošanci vole svoje stare običaje i žele ih sačuvati prenošenjem mladim generacijama.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)