Brod vrijedan ljudskih života

Optimalno rješenje za Zadarsku županiju jest uvođenje još jednog kvalitetnog broda pored ovog koji je stacioniran u Preku, a koji bi bio stacioniran u Brbinju na Dugom otoku, kaže liječnik opće medicine Zvonko Mišlov

U drugom desetljeću 21. stoljeća pacijenti s udaljenih otoka zadarskog arhipelaga moraju čekati po četiri sata kako bi se prebacili u Zadar na bolničko liječenja. Tih nekoliko sati više izvan zlatnog sata može predstavljati razliku između života i smrti, doživotnog invaliditeta ili u najblažem slučaju dodatnu patnju i bol koju unesrećeni mora trpjeti dok ne dobije odgovarajuću pomoć. Novi ministar zdravstva Ranko Ostojić nedavno je izjavio kako je Hitna medicinska pomoć ogledalo zdravstvenog sustava neke zemlje. Ako je gledati iz perspektive teško ozlijeđenog na Dugom otoku, Silbi, Premudi ili Olibu, onda na hrvatskom zdravstvu treba puno raditi.
Nekada je ovo vrijedilo za sve zadarske otoke, ali otkada je Općina Preko na čelu s načelnikom Antom Jerolimovom realizirala projekt brzog broda hitne pomoći, hitna medicinska pomoć za otoke Ugljan, Pašman, Sestrunj i Rivanj se unaprijedila iz 19 u 21. stoljeće.
Spašava od smrti i invalidnosti
– Ovaj brod vrijedi milijune. Koliko je njima on spasio život, koliko bi njih sada bili invalidi da nije bilo njega. Prije smo se trebali snalaziti na razne načine, zvati policiju, kapetaniju, liječnici bi razmišljali hoće li probuditi posadu cijelog trajekta ili ne, a cijelo to vrijeme bi onaj tko me treba pomoć čekao u agoniji, govori vozač Hitne pomoći iz Preka Živko Pedisić, koji je sudjelovao u nebrojenim intervencijama u kojima su sekunde odlučivale u ljudskim sudbinama.
Svoja iskustva i ocjenu prenosi liječnik opće medicine Zvonko Mišlov koji trenutačno radi u mjestu Ugljan, a veliki dio svog radnog vijeka proveo je radeći na otocima tako da je odlično upoznat s problematikom hitne medicinske pomoći na njima.
– Uvođenje brzog broda hitne medicinske pomoći koji je stacioniran u Preku je od iznimne važnosti. Od trenutka poziva unesrećenog do njegovog smještanja u Opću bolnicu Zadar prođe najviše jedan sat. Lani smo imali oko 500 intervencija, od čega u srpnju i kolovozu 200. Ti ljudi koji su brzo prebačeni manje su trpjeli bol, manje su bili izloženi riziku pogoršanju osnovne bolesti. Također znatan je broj njih kojima je zahvaljujući brzoj intervenciji spašen život. Po mojoj procjeni na godišnjoj razini radi se od deset do dvadeset osoba.
Helikopterima na udaljene otoke
Mišlov kaže da je rješenje problema hitne medicinske pomoći s otoka na kopnu u razvijanju brzobrodskog i helikopterskog prijevoza, pri čemu poseban naglasak daje na brodski dio. Razlozi su očigledni – svaki otok ima luku u koji brod može doći, a helidrom nema, zatim brod može krenuti u intervenciju u težim vremenskim uvjetima od helikoptera, pružiti medicinsku pomoć i na nenaseljenim otocima, a i znatnije je jeftinije. Ne znači to da treba izbaciti helikopterski prijevoz unesrećenih, već da ga treba fokusirati na udaljenije otoke. Za sada, da bi se unaprijedila hitna pomoć na ovdašnjim otocima, potrebno je uvesti još jedan brod hitne medicinske pomoći.
– Optimalno rješenje za Zadarsku županiju jest uvođenje još jednog kvalitetnog broda pored ovog koji je stacioniran u Preku, a koji bi bio stacioniran u Brbinju na Dugom otoku. Oni bi s Dugog otoka došao do Zadra za 30-35 minuta, vrlo lako bi stigao do Iža, Ista, Molata, Žverinca pa čak Silbe, Oliba i Premude. S njime bi svi slučajevi s vanjskih otoka bili prebačeni u bolnicu u Zadar maksimalno u roku dva sata od dojave. Sad je situacija da za to često treba četiri pa čak i pet sati. Uvijek su tu pitanja kad će doći plovilo policije, lučke kapetanije, a to samo znači neorganizirani transport unesrećenih do bolnice, kaže Mišlov.

Zlatni sat

Vrlo je bitno da od trenutka dojave unesrećenog do odgovarajuće intervencije prođe što manje vremena. Težnja struke je da se to odradi unutar zlatnog sata jer se zna da se unutar njega i u najtežim stanjima unesrećenog može pomoći, ističe dr. Mišlov.