Proračun se reže za milijardu kuna, a gdje – ne zna se

Gdje će se naći prostor za nove uštede, ministar financija jučer nije želio govoriti navodeći kako je to posao cjelokupne Vlade, a on će “svoje privatno mišljenje zadržati za sebe”. Dodaje i da je problem u tome što prije krize nije ništa učinjeno da se Hrvatska pripremi za nju

Budimo iskreni – ovo je slika Hrvatske, poručio je Slavko Linić, ministar financija komentirajući snižavanje kreditnog rejtinga državnih ovbeznica na razinu “smeća” od strane rejting agencije Moody’s. Kako su već dvije rejting agencije, Standard&Poor’s uoči Božića prošle godine i sada Moody’s, ocijenile rejting hrvatske kao neinvesticijski, Vlada će ostati na razmišljanju da u ovom kvartalu razmotri mogućnost rebalansa proračuna te potraži moguća smanjenja rashoda. Realno, kako je kazao Linić, mogućnosti za povećanje prihoda nema.
Snižavanje rejtinga na neinvesticijski rang od strane Moody’s-a temeljeno je na slabim izgledima gospodarskog rasta, nefleksibilnosti fiskalne politike u uvjetima visoke zaduženosti te relativno visokoj vanjskoj ranjivosti u odnosu na usporedive države. Međutim, izgledi za domaći rejting promijenjeni su s negativnih na stabilne jer postoji tek ograničeni rizik da dođe do značajnog pogoršanja vladine fiskalne pozicije i zaduženosti. I Standard&Poor’s je u prosincu ocijenivši hrvatske obveznice smećem koje je visokorizično kupovati, izglede zemlje ocijenio stabilnim.
Vladi sve poznato
Zbog snižavanja kreditnog rejtinga Vlada ne bi trebala mijenjati svoju projekciju gospodarskog rasta, smatra Linić. No, ono što treba jest usredotočiti se da deficit proračuna ne pređe 10 milijardi kuna. Kako je on u ovoj godini planiran na razini od 10,9 milijardi kuna to znači da bi se rebalansom proračuna rashodi trebali smanjiti za najmanje milijardu kuna. Gdje će se naći prostor za nove uštede, ministar financija jučer nije želio govoriti navodeći kako je to posao cjelokupne vlade, a on će “svoje privatno mišljenje zadržati za sebe”.
Najnovije spuštanje kreditnog rejtinga za državne obveznice Hrvatske ne bi trebalo značajnije utjecati na cijenu zaduženja, pa Hrvatska sudeći prema izjavi Linića Bloombergu, uskoro planira izlazak na američko tržište s obveznicama u vrijednosti 1,5 milijardi dolara.
Navodeći razloge zbog kojih je Moody’s snizio Hrvatski rejting, Linić je podsjetio kako je to sve već poznato Vladi te da su potrebne reforme pokrenute, no u godinu dana one ne mogu dati rezultat. Vlada zahvatila sve što je potrebno promijeniti i u tom smjeru nastavlja raditi.
– Problem je u tome što prije krize nije ništa učinjeno da se Hrvatska pripremi za nju, veli Linić ponavljajući kako mnogi u Hrvatskoj ne shvaćaju da je situacija složena.
Reforme se provode
A odgovori na primjedbe kreditnih agencija su bitka za financijsku konsolidacija privatnog sektora kroz predstečajne nagodbe, poticanje ulaganja i to prije svega u energetiku, privatizacija HPB-a i Croatia osiguranja, radi se na stabilizaciji javnih poduzeća, restrukturiranje željeznice, s planiranim snažnim ulaganjem u infrastrukturu je u tijeku, autoceste idu u koncesije, postupak privatizacije brodogradilišta privodi se kraju… U energetiku, za kojom i tržite Hrvatske i Europe vapi, kako veli Linić treba ulagati. No, druge industrijske grane poput brodogradnje ili petrokemijske industrije u drugačijoj su poziciji zbog visokih cijena rada i nameta. Porez na nekretnine mogao bi “pokriti” pad prihoda nužnih za funkcioniranje zdravstvenog sustava uslijed smanjenja doprinosa za zdravstvo za dva indeksna boda. To se rješenje nameće i zbog činjenice da Vlada ne odustaje od namjere daljnjeg snižavanja zdravstvenog doprinosa za šest indeksnih bodova. Taj gubitak pokrio bi porez na nekretnine koji bi plaćali bogatiji građani i poduzeća čija imovina nije u funkciji.
Reforme se, dakle provode. No, dok ministar financija u javnosti pokušava osvijestiti težinu stanja u zemlji, premijer Zoran Milanović, rejting agenciji šalje poruku ocjenjujući pritom da Moody’s u pravilu govori da je Hrvatska na pravom putu, ali ne ide dovoljno brzo. Premijer ističe kako do takva mišljenja drži, ali mu se nikad neće predati u potpunosti.
Nezasitne agencije
– Kad bismo išli njihovom brzinom bili bismo u opasnosti da završimo kao oni koji idu prevelikom brzinom, a nemaju dovoljno dobre gume i nisu dobro prilagođeni uvjetima na cesti, poručio je Milanović dodajući kako kreditne agencije žele da promjene budu brze i radikalne.
– Mi hrvatsko društvo izlažemo određenim naporima i stresovima, ali osjećamo i znamo da postoje granice. To ćemo također imati pred očima, jer nismo bankari nego političari i društveni djelatnici, to jest ljudi koji rade u društvu i za društvo, jasan je Milanović. Rejting agencije su, kako je kazao, jako ambiciozne i katkad nezasitne te gledaju isključivo interes špekulativnih investitora. Vlada, pak, mora gledati interese hrvatskog društva koji nisu nespojivi, ali ni isti kao interesi agencija.
Najnovije snižavanje kreditnog rejtinga Hrvatske nije iznenađenje, jer se nakon korekcije koju je obavio Standard&Poor’s sredinom prosinca snižavanje rejtinga očekivalo i od drugih agencija. Analitičari i poslodavci i ovog puta upozoravaju na sporost reformi u zemlji. Iz HUP-a poručuju kako je to loša vijest za investitore koji žele pokrenuti posao u Hrvatskoj. Ona je rezultat neprovođenja reformi koje, poručuju poslodavci, treba ubrzati. Analitičari RBA ističu kako su jučer ujutro na inozemnim tržištima cijene duž krivulje hrvatskih euroobveznica zabilježile pad do 2 posto, približavajući se prinosima vrijednosnica istog investicijskog rejtinga. “Ne očekujemo da će prinosi na duljem kraju krivulje premašiti 5 posto”, navode analitičari RBA dodajući kako bi domaća izdanja, koja su relativno skupa, podržana oskudnom ponudom i malom likvidnošću, trebala ipak zabilježiti korekciju u cijeni.