Pisma Djedu Božićnjaku zatrpala poštu

Ovih dana u poštanskim uredima vlada gužva jer pisma koja su adresirana na Djeda Mraza/Božićnjaka i kojima je krajnje odredište Laponija ili Sjeverni pol svakodnevno pristižu, a hrpa tih pisama je svaki dan sve veća i veća
Djed Božićnjak, Djed Mraz, Santa Claus, sve su ovo nazivi za djedicu u crvenom odijelu s dugom bijelom bradom za kojeg brojna djeca vjeruju da ih dariva tijekom božićne noći.
Upravo zbog toga brojna djeca tjednima prije Božića odlučuju pisati pisma Djedu Božićnjaku u kojima mu pišu o tome što bi htjeli dobiti za dar. U ta pisma stave sve svoje želje i nadanja. Bilo da se radi o pismima u kojima žele medu, čokoladu, ljubimca ili neke ozbiljnije stvari kao zdravlje ili mir, dječja pisma su uvijek zanimljiva. Većinom su ukrašena krasnim crtežima božićnih motiva dječjim rukopisom, koji bi i omekšao srca najvećeg Grincha ili Scrooga.
Ovih dana zbog toga i u poštanskim uredima vlada gužva jer pisma koja su adresirana na Djeda Mraza/Božićnjaka i kojima je krajnje odredište Laponija ili Sjeverni pol svakodnevno pristižu. Svaki dan je hrpa tih pisama sve veća. Iz Hrvatske pošte nam kažu da je većina pisama pravilno adresirana pa ih šalju u Laponiju gdje iz Djed Mraz i njegovi vilinski pomoćnici čitaju i odgovaraju djeci.
– Međutim, postoji i određen broj pisama koja su nepravilno adresirana pa tako glase samo na Djeda Božićnjaka/Mraza. Takva pisma, nažalost, ne završe nigdje, nego se pohranjuju. Tridesetak takvih pisama je prikupljeno u prosincu, ali prema iskustvima naših službenika, bit će ih još, rekao nam je Filip Smerdelj iz Odnosa s javnošću Hrvatske pošte. Smerdelj je istaknuo da se zna dogoditi da neka od pisama imaju plaćenu poštarinu u dovoljnom iznosu, ali nepotpunu ili netočnu adresu pa ipak, zahvaljujući radnicima Hrvatske pošte koji rade na razvrstavanju pošiljaka, budu preusmjerena prema pravom odredištu.
On nam je rekao kako je zanimljivo da bez obzira na nove komunikacijske kanale koji se pojavljuju svaki dan, većina ljudi i dalje bira klasične božićne čestitke, koje su znatno prisnije za razliku od telefonskog poziva, e-maila ili sms-a.
– Kako biste nekome poslali čestitku, morate uložiti nešto truda – kupiti čestitku, napisati je, kupiti poštansku marku, zalijepiti je na čestitku i na kraju je ubaciti u poštanski kovčežić ili odnijeti u poštanski ured te stoga upravo taj trud daje božićnoj čestitki novu dimenziju, objašnjava Smerdelj. Dodao je kako ovime pošiljatelj pokazuje kako mu je stalo do osobe kojoj šalje svoje čestitke. Bez obzira što je riječ, možda o staromodnijem načinu komunikacije, očito je da su ljudi počeli shvaćati prednosti ovakvog načina izražavanja najljepših blagdanskih želja svojim najbližima, prijateljima i poznanicima, s obzirom na to da u zadnje dvije godine Hrvatska pošta bilježi rast broja božićnih čestitki koje se obrade u poštanskim uredima.
Međutim, budući da živimo u vremenima kad i mala djeca dobro poznaju tehnologiju, ako ne i bolje od svojih roditelja, i Djed Božićnjak se odlučio modernizirati. Tako se, osim tradicionalnog slanja svojih želja putem pisma, posljednjih nekoliko godina Djedu Božićnjaku može pisati i putem interneta. Upravo se zbog toga neka djeca odlučuju i na moderno, elektroničko komuniciranje s Djedicom preko raznih e-mail adresa. Na internetu ima brojnih stranica preko kojih djeca uz pomoć svojih roditelja mogu poslati Djedu pismo i tako mu dati do znanja što žele za Božić. Na tim stranicama se osim slanja pisama mogu i igrati brojne edukativne igrice kao i odabrati brojne pričice i bojanke koje se mogu isprintati pa se potom djeca mogu njima igrati. Ima i kutak za roditelje s brojim receptima božićnih jela.
Djeca Djedu Božićnjaku mogu svoje želje reći na brojne načine, a na roditeljima je da im pomognu poslati ih i da pomognu Djedici oko kupnje darova. Nema ljepše stvari nego u božićno jutro ispod božićnog drvca otvoriti dar koji ste toliko željeli i o čemu ste pisali Djedu Božićnjaku. Djed Božićnjak uskoro će sa svojim sobovima u svojim saonicama krenuti na put oko svijeta, darivati djecu uz pomoć brižnih roditelja koji se brinu da njihova djeca uživaju u nikad zastarjeloj božićnoj bajci.

 SVAKE GODINE SVE VIŠE ČESSTITAKA

Prema podacima koje smo dobili iz Hrvatske pošte vidljivo je da Hrvati u posljedenje dvije godine šalju sve više božićnih čestitaka. Tako su, primjerice, u 2001. godini poslano 21,036.810 čestitaka, onda je nakon dvije godine uslijedio pad, dok je prošle i pretprošle godine opet došlo do porasta poslanih čestitaka. Prošle su godine tako poslane čak 22.394.242 božićne čestitke, kojima su hrvatski građani čestitali božićne i novogodišnje blagdane svojima najdražima.