Kontrolirani sustav čuva okoliš i štiti potrošača

Proizvod proizveden pod kontrolom ima svoju težinu na tržištu. Potrošač očekuje da je svaki proizvod kontroliran, ali danas je situacija takva da mi ne znamo što imamo na tržištu. Dolazi jako puno robe koja nije kontrolirana, kaže voditeljica područnog odjela Hrvatske poljoprivredne komore Gordana Dragun
Sve zemlje članice EU moraju od 2014. godine prihvatiti integriranu proizvodnju. S obzirom na to da se očekuje skori ulazak Hrvatske u EU, domaći poljoprivrednici nemaju puno vremena da se prilagode novim uvjetima koji vladaju u okruženju što je preduvjet za plasiranje njihovih proizvoda na tržište. Ipak to uglavnom nije njihova krivica nego države koja je tek od prije dvije godine donijela pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.
Prihvatljivija od ekološke
Integrirana proizvodnja je sustav uzgoja koji podrazumijeva primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih, ekoloških i toksikoloških čimbenika pri čemu se kod jednakog ekonomskog učinka prednost daje ekološki i toksikološki prihvatljivim mjerama. Integrirana proizvodnja podrazumijeva aktivnosti koje sprečavaju devastaciju i unapređuju korištenje energije i umanjuju onečišćenje okoliša. Njen cilj je smanjenje zagađenja tla, vode i zraka, očuvanje okoliša i prirodnih staništa, čuvanje i održavanje plodnosti tla, čuvanje biološke raznolikosti i poticanje prirodnih mehanizama regulacije.
U Zadarskoj županiji s razvojem integrirane proizvodnje započelo se još osamdesetih godina prošlog stoljeća u bivšem PK Zadar. Inicijator je bio profesor Ivan Ciglar koji je bio i predsjednik Udruge integriranih proizvođača, educirao kadar. Već tada se išlo s kontroliranom uporabom manje štetnih pesticida i mineralnih gnojiva s agrotehničkom mjerama koje pomažu takav sustav proizvodnje, kako kaže voditeljica područnog odjela Hrvatske poljoprivredne komore Gordana Dragun. Razlog što je ona danas svedena na simboličke brojke jest prije spomenuto kasno donošenje važećeg pravilnika.
– Razlika između integrirane i konvencionalne proizvodnje je velika jer se u integriranoj sve radi po kontroli i uputama. Također integrirana proizvodnja proizvođačima je prihvatljivija od ekološke jer je manje rigorozna. Ima širi areal upotrebljivosti zaštitnih sredstava. Kod ekološke su potpuno izbačena mineralna gnojiva, reducirana je upotreba zaštitnih sredstava, dopuštena su samo ekološki prihvatljiva, kaže Dragun te dodaje:
 – Proizvod proizveden pod kontrolom ima svoju težinu na tržištu. Potrošač očekuje da je svaki proizvod kontroliran, ali danas je situacija takva da mi ne znamo što imamo na tržištu. Dolazi jako puno robe koja nije iskontrolirana.
Dragun dodaje kako su savjetnici u službi educirani za pripremu poljoprivrednika za prelazak na integriranu proizvodnju te već sada tijekom držanja predavanja o višestrukoj sukladnosti upozoravaju poljoprivrednike da moraju prijeći na integriranu proizvodnju ako žele opstati na tržištu.
Dodatne potpore po hektaru
U integriranu proizvodnju planira ući Marijo Sikirić, voćar s Baštice. Kaže kako očekuje da će proizvod iz ove proizvodnje biti konkurentniji na tržištu te očekuje manje troškove proizvodnje.
Procedura za ulazak u integriranu proizvodnju je jednostavna, može se ući odmah bez prijelaznog razdoblja kao što je slučaj s ekološkom proizvodnjom. Potrebno je samo podnijeti zahtjev Odjelu za integriranu proizvodnju pri Ministarstvu poljoprivrede.
Uz zahtjev za upis dostavlja se i rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, izvadak iz zemljišnih knjiga ili posjedovni list ili ugovor o načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta. Zahtjev se dostavlja do 15. lipnja tekuće godine. Svi proizvođači upisani u Upisnik integrirane proizvodnje dužni su voditi evidenciju od početka do kraja proizvodnje, a evidenciju i dokumentaciju čuvati pet godina. Izvješće o proizvodnji dostavlja se u Agenciju do 31. siječnja za prethodnu godinu.
Proizvođači koji su upisani u Upisnik integrirane proizvodnje i ponašaju se sukladno pravilniku za proizvodnju mogu ostvariti i dodatne potpore – do 1.000 kuna po hektaru za povrće i do 800 kuna po hektaru za oranice i višegodišnje nasade. Svoje proizvode označavaju nazivom “integrirani proizvod”.

 ZADARSKA ŽUPANIJA NA MANJE OD 1 POSTO

U Zadarskoj županiji pod integriranom proizvodnjom nalazi se 357 hektara.
– U sustav je ušlo sedam većih proizvođača. Voćarskih površina pod integriranom proizvodnjom je 268 hektara, vinogradarskih 66, povrtlarskih 18 i ostatak su ratarske površine, kaže Gordana Dragun.
U Hrvatskoj se pod integriranom proizvodnjom nalazi 68.000 hektara koje obrađuju 604 obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Uspoređujući brojke iz Zadarske županije s onima na nacionalnoj razini, vidljivo je da je naš udio u integriranoj proizvodnji simboličan.

 PRAVILNIK O INTEGRIRANOJ PROIZVODNJI

Pravilnikom o integriranoj proizvodnji su propisane i Tehnološke upute (Tehnološke smjernice) za integriranu proizvodnju. One predstavljaju opis agrotehničkih postupaka u integriranoj proizvodnji, a moraju biti usklađene s propisima o sredstvima za zaštitu bilja, propisima o očuvanju prirode, propisima o dobroj poljoprivrednoj praksi te propisanim zahtjevima kakvoće za pojedine poljoprivredne proizvode.
Tehnološke upute u integriranoj proizvodnji izrađuju se za područje voćarstva, povrćarstva, vinogradarstva i ratarstva a dostupne su na internet stranicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te na stranicama Hrvatske poljoprivredne komore.
Minimalna ukupna površina pod ratarskim kulturama u integriranoj proizvodnji mora biti 0,5 hektara, voćnjaci i vinogradi 0,25 hektara, povrće 0,25 hektara, a na otvorenom i 0,1 hektara u zaštićenom prostoru. Pravilnikom je propisan i način upisa u Upisnik proizvođača te je navedena sva potrebna dokumentacija za zahtjev. Svi potrebni obrasci nalaze se na stranicama Ministarstva a to su: Zahtjev za upis u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji -prilog 1; Obrazac evidencije o proizvodnji- prilog 2; Izviješće o proizvodnji- prilog 3.