Hrvatska duguje čak 203 milijarde kuna

S 31. prosincem 2011. dug države bio je 140,8 milijardi kuna, a krediti za koje je država jamac narasli su na 62,9 milijardi kuna, ili ukupno više od 203 milijarde
Kad bi se u  javni dug, odnosno u vanjski i unutarnji dug države,  uračunala sva jamstva koja  je Vlada izdala proteklih godina, značilo bi to da je  država u 2012. godinu ušla s  dugom od 203 milijardi kuna. Naime, u izvješću  Državne revizije  o izvršenju  proračuna u prošloj godini  navodi se kako je 31. prosinca prošle godine ukupan  dug države bio 140,8 milijardi kuna, a istovremeno  su ukupni krediti za koje je  država jamac narasli na 62,9  milijardi kuna. Kad bi se ta  jamstva, kao potencijalne  obveze uključile u javni dug,  on bi na kraju iznosio više  od 203 milijarde kuna.
Krediti i turizmu
Kad su jamstva u pitanju  država je najviše izložena  prema sektoru prometa i  brodogradnje. Tako se 45  milijardi kuna jamstava odnosi na sektor prometa, što  uključuje  primjerice HŽ, luke, i najvećim dijelom HAC  i HC, a 9,78 milijardi kuna  otpada na brodogradnju. I  dok jamstva u prometu nisu  protestirana, odnosno još  nisu pala na teret države,  najveći dio jamstava u brodogradnji, čak 9,057 milijardi kuna već je postalo obveza jamca, odnosno proračuna.  Te obveze država  mora platiti u sljedeće četiri  godine, odnosno do 2016.  godine i ukoliko Vlada ne  uspije s bankama dogovoriti  reprogram duga to znači da  će u prosjeku na teret proračuna svake godine padati  više od dvije milijarde kuna  kredita u brodogradanji,  čime će i Vlada morati probiti svoje planove o smanjenju deficita u sljedećim  godinama.
U Glavnoj knjizi državnog proračuna, otkriva  Državna revizija, je evidentirano 4,1 milijarda kuna  potraživanja na temelju  plaćanih kredita brodogradnji, što znači da je država  kao jamac za brodogradilišta već otplatila kredite koji su jednaki dvostrukom iznosu uštede koju ove godine  planira napraviti na  plaćama zaposlenih u  državnoj upravi i javnom  sektoru. Uz to država je kao  jamac platila i  gotovo 900  milijardi kuna kredita u turizmu i oko 500 milijuna  kuna u prometu. Ukupna  potraživanja na ime kredita  koja je država otplaćivala  kao jamac posljednjeg dana  prošle godine bila su 6,3 milijarde kuna.
Ispod EU kriterija
Ipak, javni dug je i kad se  u njega uračunaju protesitirana jamstva, odnosno oni  krediti koji će sigurno pasti  na teret države, oko 150 milijardi kuna, što znači da se  Hrvatska još uvijek drži ispod EU kriterija po kojima  javni dug ne smije prelaziti  60 posto BDP-a. No, ispod te ljestvice  država se održava zato što  prije dospijeća pojedinih  kredita, primjerice u  HAC-u ili HC-u, izda nova  jamstva za njihov reprogram.
Upozorava na to i  Državna revizija ističući kako je država u prošloj godini  dala 21 jamstvo u ukupnom  iznosu od 10,34 milijarde  kuna, od čega je 6,77 milijardi kuna financijskih  jamstva. S druge strane Zakon  o izvršenju proračuna  propisao je da je limit za  izdavanje novih jamstva 4,9  milijardi kuna, pa bi ispalo  da ga je država u prošloj  godini probila za gotovo  dvije milijarde kuna.  No,  kako je 2,7 milijardi kuna  otišlo na kredite kojima se  otplaćuju raniji krediti, za  koje je država bila jamac,  bivša Vlada se izvukla objašnjenjem da je zapravo  dala oko četiri milijarde kuna novih jamstava. Kako reviziji to objašnjenje očito  nije leglo, preporučuje da se  precizno definira pojam nova financijska jamstva.