Katica Balenović obranila doktorsku disertaciju

Korištenjem sustava za transkribiranje govorne interakcije CHAT, te računalnog programa CLAN omogućeno je da se podatci iz ovoga istraživanja uključe u svjetski sustav za razmjenu podataka o dječjem jeziku (CHILDES) i time znatno doprinese prisutnosti hrvatsko-engleskoga međujezika na svjetskoj primjenjenolingvističkoj sceni
Katica Balenović obranila je  prošlog tjedna na Sveučilištu u  Zadru doktorsku disertaciju pod  naslovom “Kategorija određenosti  i neodređenosti u međujeziku hrvatskih osnovnoškolskih učenika  engleskoga kao stranoga jezika”.
Zbog čega ste se odlučili za ovu  temu doktorata?
– Ovladavanje engleskim  određenim i neodređenim članom,  kao prototipnim oznakama kategorije određenosti i neodređenosti, većini učenika engleskoga kao  stranoga jezika predstavlja znatan  problem, neovisno o njihovu stupnju ovladanosti engleskim jezikom  (početni, srednji ili napredni). Istraživanja upućuju kako je govornicima čiji prvi jezik nema  člana (na primjer izvornim govornicima slavenskih jezika) taj  problem još veći (Lightbown i  Spada, 2006). Znanstveni radovi  rijetko su se bavili uporabom kategorija određenosti i neodređenosti od strane hrvatskih govornika  engleskoga kao stranog jezika (na  primjer Zergollern-Miletić, 2008),  a ni jedno istraživanje do sada nije  se bavilo procesom ovladavanja i  izražavanjem te kategorije u engleskome međujeziku hrvatskih  osnovnoškolaca. Stoga se javila  potreba za istraživanjem kategorije određenosti i neodređenosti  tijekom razvoja učenikova međujezika ove dobne skupine.
O čemu je riječ u Vašem doktorskom radu?
– Cilj je ovog rada prikazati  proces ovladavanja engleskim  određenim i neodređenim članom  tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, kako bi se rasvijetlili utjecajni čimbenici (primjerice uloga  prvoga jezika, razredne interakcije, dobi i motivacije učenika).  Rad se sastoji od dvaju dijelova – u  prvome se dijelu prikazuju teorijske odrednice ovladavanja  inim jezikom, s posebnim naglaskom na lingvističke teorije,  pojam međujezika i čimbenike koji  utječu na navedeni proces (dob,  motivacija i dr.). U sklopu prvoga  dijela također se prikazuju teorijske spoznaje o fenomenu  određenosti i neodređenosti s posebnim naglaskom na proces ovladavanja engleskim članom među  govornicima čiji prvi jezik nema  člana (na primjer, hrvatski, ruski,  japanski). U drugome se dijelu   prikazuje tijek, metodologija i rezultati istraživanja provedenog radi stvaranja potpunije slike o procesu usvajanja engleskoga kao  stranoga jezika u osnovnoj školi te  davanju utemeljenih smjernica za  izradu glotodidaktičkih materijala  i oblikovanje nastavnoga procesa.
U sklopu istraživanja procesa  ovladavanja inim jezikom jedno je  od ključnih pitanja razvoj učenikova međujezika. Međujezik je  termin koji u primijenjeno-lingvistička istraživanja uvodi Selinker  (1972), a označava jezik koji  učenik stvara i koristi tijekom  procesa ovladavanja inim jezikom.  Istraživanja su pokazala da se  jezik, tj. međujezik učenika razlikuje od jezika izvornih govornika ciljnoga jezika, te da na  njegovo oblikovanje utječu još u  potpunosti nerazjašnjene (univerzalne) zakonitosti procesa usvajanja jezika cilja, lingvistička  složenost i semantička transparentnost pojedinih struktura jezika cilja, sustav učenikova prvoga  jezika, sustavi ostalih jezika koje  učenik možebitno poznaje te kontekst ovladavanja jezikom i individualne osobine učenika (Larsen-Freeman i Long, 1991, Ellis  1994, Goldschneider i DeKeyser  2001, Daughty i Long 2003, Jarvis  i Pavlenko 2007, Gass i Selinker,  2008). Često se ističe kako je  kategorija određenosti/neodređenosti univerzalna kategorija  ljudskoga razmišljanja odnosno jezična univerzalija. U radu se analiziraju različiti pristupi usvajanja  te kategorije u engleskom jeziku  (Ionin 2004, 2008, Hawkins 2006,  Ogawa 2008) kao i istraživanja o  usvajanju engleskih članova kod  govornika hrvatskog i sličnih jezika (Trenkić 2007, Zergollern-Miletić 2008).
VIŠE U TISKANOM IZDANJU