Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Orgulje su danas hit instrument u svijetu

01.08.2011. 22:00
Orgulje su danas hit instrument u svijetu


Orgulje su takav instrument da svojim zvukovnim bojama, a i vizualno, izazivaju interes i uvijek imaju publiku. Orgulje se danas intenzivno grade doslovno svugdje po svijetu, po crkvama, katedralama i naravno koncertnim dvoranama, kaže Edmund Andler Borić
Mladi zadarski orguljaš Edmund Andler Borić zasvirao je prošlog utorka, po prvi puta, na novoizgrađenim orguljama u zadarskoj Katedrali Sv. Stošije. Zadarske orgulje pod prstima i stopalima perspektivnog mladog orguljaša pokazale su svu svoju snagu i ostavile bez daha mnogobrojnu zadarsku publiku. Dobitnik nagrade Franjo Dugan 2010. godine, od Društva za promicanje i zaštitu orguljaške baštine, te Porin za svoj prvi CD koji je prošle godine predstavio u Gradskoj knjižnici Zadar, ovaj mladi orguljaš danas živi i radi u Osijeku. Kao profesor na osječkoj Muzičkoj akademiji prenosi svoje bogato znanje i iskustvo, stečeno u radu s najboljim svjetskim orguljašima i na koncertima diljem svijeta, mladim glazbenicima. U pripremi je i njegov novi CD u suradnji sa zagrebačkom prvakinjom opere primadonom Mirom Vlahović, a nešto više o svojim planovima, koncertu u Zadru i dugoj tradiciji orguljaštva rekao nam je u razgovoru za naš kulturni prilog “Donat”.
Instrument sjajnih mogućnosti
Prošli utorak prvi ste puta zasvirali na novoizgrađenim orguljama u zadarskoj Katedrali. Vaša stručna ocjena zadarskih orgulja? Kakav je bio osjećaj?
– Točno, u utorak sam prvi put svirao na novoizgrađenim zadarskim orguljama i bio je to zaista poseban doživljaj za mene. Užitak je bio svirati na tim sjajnim orguljama. Zapravo, možda sad u Hrvatskoj i šire jednima od najboljih. Iznimno mi je drago da je Zadar dobio jedan takav instrument sjajnih tehničkih i zvukovnih osobina spreman da se na njemu odsvira apsolutno sva literatura pisana za orgulje, od stare glazbe do najsuvremenijih skladbi.
Kako ste izabrali baš orgulje kao “vaš” instrument?
– Kao i većina orguljaša počeo sam učiti klavir, i diplomirao klavir. No, susret s orguljama po crkvama, te na koncertima, plijenio je moju pozornost i interes. Studirajući klavir na Muzičkoj akademiji malo sam se interesirao oko orgulja i odluka je definitvno pala da su orgulje instrument za moj koncertno umjetnički izričaj, instrument za kojim se ugodno i lijepo te kreativno osjećam. Kolorit zvuka i bogatstvo literature za orgulje su me definitvno zadržali na tom instrumentu, i naravno kontakt s prof. Ljerkom Očić.
Na koncertu u Zadru zadivili ste publiku svirajući nogama. Je li teže svirati dionice rukama ili nogama?
– Podjednako je teško na orguljama svirati i rukama i nogama. Jednostavno rečeno, noge trebaju biti tehnički osposobljene jednako kao i ruke. To se moglo vidjeti u skladbi Georgea Thalben-Balla Varijacije na Paganinijevu temu za pedal (tj. noge solo). Zasigurno jedna od najvirtuoznijih skladbi za pedal solo, a ujedno i lijepa i zanimljiva publici.
Orguljaški zanat učili ste kod nekih od najboljih svjetskih orguljaša. Kako je to učiti od najboljih orguljaških majstora?
– Prvo sam orgulje počeo učiti kod naše proslavljene orguljašice prof. Ljerke Očić, koja i sama ima interes prema sveukupnoj orguljaškoj literaturi, što je i kod mene stvorilo zdrav temelj u odnosu prema cjelokupnoj orguljaškoj literaturi od najstarije glazbe za orgulje do najsuvremenijih djela. Naravno da, ako se mislite ozbiljnije baviti orguljama i širiti dijapazon svog repertoara, te ga čim bolje interpretirati, morate odlaziti i k drugim profesorima i upotpunjavati svoje znanje. Prvo magisterij kod prof. Maria Penzara, zatim odlasci k orguljašima kao što je Pieter van Dijk, Jaroslav Tuma, Daniel Roth, pomoglo mi je upoznati razne orguljaške škole: interpretaciju npr. nizozemske glazbe baroka, ili francuske glazbe romantizma. Ti kontakti su mi otvorili i druga vrata za dalje.
Nagrada Franjo Dugan ipak draža
Jesu li orgulje danas zanemarene kao instrument u glazbenom svijetu?
– Orgulje su danas hit instrument svugdje u svijetu. Orgulje, ukoliko ih ima, plijene pozornost i u zemljama gdje postoji tradicija, i u zemljama gdje nema tradicije orguljanja, kao što su islamske ili pravoslavne zemlje. Orgulje su takav instrument da svojim zvukovnim bojama, a i vizualno, izazivaju interes i uvijek imaju publiku. Orgulje se danas intenzivno grade doslovno svugdje po svijetu, po crkvama , katedralama i naravno koncertnim dvoranama.
Prošle ste godine u Zadru predstavili svoj CD. Kako ide prodaja?
– Prošle godine, u zadarskoj Gradskoj knjižnici, predstavio sam svoj CD s djelima njemačkih romantičara snimljen na orguljama đakovačke katedrale. CD smo predstavili po Hrvatskoj: u Zagrebu, Osijeku, Đakovu, Sisku, itd…Na žalost, CD-i klasične glazbe kod nas nemaju razvijenu distribuciju i zapravo nama više služe kao promocija u svijetu. Meni je jako drago da je upravo naša najjača izdavačka kuća Croatia Records izdala moj prvi solistički CD, a u pripremi je i CD koji snimam s našom prvakinjom opere u Zagrebu primadonom Mirom Vlahović.
Za isti CD dobili ste čak dvije prestižne nagrade, nagradu Franje Dugana i Porin. Koja vam je draža? Koja od njih dvije vama osobno više znače kao priznanje za vaš rad?
– Nagradu Porin dobili smo za timski rad, za sjajne snimatelje Alana Šnajdera i Božu Pandurića koji su obavili vrlo zahtjevan zadatak snimanja u hiperakustičnoj đakovačkoj katedrali, u periodu zime, dakle prosinca i siječnja, kad su temperature vrlo neugodne za snimanje. Teško je snimati u tako velikim prostorima, ali eto projekt je prepoznat. Ljudi u Đakovu i Slavoniji bili su jako sretni što se, nakon gotovo 40 godina, našao jedan nosač zvuka posvećen, u ovom slučaju, orguljaškoj baštini Slavonije. No, moram priznati da mi je nagrada Franjo Dugan koju sam dobio 2010. godine od Društva za promicanje i zaštitu orguljaške baštine nekako draža jer je došla od struke. Nagrada je to za moj izniman doprinos očuvanju i promicanju orguljaške baštine u Hrvatskoj.
Ravnatelj ste čak dva orguljaška festivala i pokretač i sudionik mnogih drugih. Kako napreduju orguljaški festivali, ima li interesa za njih? Što se takvim festivalima želi postići?
– Ove sam godine ravnatelj četiriju orguljaških festivala. Tu su dva velika orguljaška festivala: festival “Orgulje Zagrebačke katedrale” i međunarodni orguljaški festival “Ars Organi Sisciae-Sisak”, i dva manja “Orgulje otoka Visa” i “Rapski orguljaški festival Petar Nakić”.
Orguljaški festivali za sad izvrsno napreduju. Interes je velik, ogroman. Ove godine u našoj Zagrebačkoj katedrali gotovo da nema mjesta za sjesti za publiku, koja u stotinama i stotinama posjeti svaki koncert, a ove godine bit će sedam koncerata od srpnja do listopada. Što se tiče festivala u Zagrebačkoj katedrali on je ipak samo u funkciji produkcije klasične glazbe na našim najvećim i najvrjednijim orguljama u Hrvatskoj, i to sve uz blagoslov našeg rektora preč Josipa Kuhtića i Uprave Zagrebačke katedrale. Festival “Ars Organi Sisciae” u Sisku i Sisačkoj biskupiji definitvno je drukčijeg karaktera. Festival je to kom je cilj obnova i izgradnja te prezentacija iznimno bogatog orguljaškog naslijeđa Siska i Sisačke biskupije. Ove godine slavi pet godina postojanja u kojih smo itekako ispunili mnoge ciljeve. Napominjem da je taj festival multimedijalnog karaktera, dakle, uz koncerte tu su predavanja, skupovi, izložbe. Takav festival osvješćuje potrebu obnove i definitvno je postao kulturni i nezaobilazni događaj Siska i Sisačke biskupije, sam sisački biskup je na neki način patron festivala. Napominjem da je u Petrinji i Banovini kao dijelu Sisačke biskupije u ovom ratu uništeno 28 orgulja iz perioda 18. stoljeća pa do 20. stoljeća. Neprocjenjiva je kulturna i orguljaška baština nestala na tom tlu, stoga festival inicira projekte za barem djelomičnu obnovu orgulja. Orgulje otoka Visa imaju isti zadatak obnove sjajnog fonda orgulja na otoku. Publike ne nedostaje, dapače crkve na Visu su uvijek, pa i ovo ljeto, krcate zainteresiranim ljubiteljima orguljaške i klasične glazbe. Ove godine Ljerka Očić i ja pokrenuli smo jedan orguljaški festival u Rabu na povijesnim orguljama našeg graditelja Petra Nakića ( Pietro Nacchini inače rođen u okolici Zadra).
Radno ljeto, koncerti i festivali
Nastupali ste ne samo po Hrvatskoj, nego mnogo i izvan nje. Gdje ste naišli na najbolji prijem kod publike, tko najviše voli orguljašku glazbu? Tko ima najbolje orgulje na kojima ste svirali od svih mjesta gdje ste bili?
– U svakoj državi postoji neki grad, katedrala ili mjesto sa zanimljivim orguljama. Orgulje možemo promatrati kao zanimljive s aspekta njihove povijesnosti i kulturološke vrijednosti kontinuiteta postojanja ili kao koncertnog novog instrumenta. Meni je uglavnom svugdje bilo jako lijepo i ugodno svirati. Mogu spomenuti Silbermannove orgulje iz sredine 18. st. u rkt katedrali u Dresdenu sa sjajnom publikom, zatim Walckerove, jedne od najvećih u svijetu, u lutheranskoj katedrali u Rigi (Latvija). Svugdje sam naišao na sjajan prijem publike, od Pretorije do Los Angelesa, mada, moram priznati, da su me moja dva gostovanja u Moskvi ostavila bez daha. U zemlji koja ipak baštini istočnu liturgiju bez tradicije orgulja, naišao sam u moskovskoj lutheranskoj katedrali na iznimno vrijedan instrument firme Sauer iz 19. stoljeća, te na sjajne moderne koncertne orgulje u moskovskoj rimokatoličkoj katedrali. Mjesta su to na kojima se svaka dva do tri dana održavaju orguljaški koncerti pred neopisivo brojnom publikom.
Pišu li se i danas skladbe za orgulje? Jesu li one općenito rijetke ili česte?
– Orgulje su kao instrument izazov i svim skladateljima, tako da se i danas redovito pišu, kako kod nas tako i u svijetu, skladbe za orgulje. Pitanje je koliko su one uspješne, kvalitetne i zanimljive publici.
Koji vam je najdraži repertoar za izvođenje?
– Najdraži mi je repertoar, uz Bacha, period europskog romantizma i suvremene glazbe 20. st. za orgulje.
Za vas kažu da ste orguljaš svjetskog kalibra te da se velikom brzinom izdižete na sam vrh orguljaške glazbe. Osjećate li vi da je tako? Kakvi su vam planovi za dalje?
– Iskreno, ne bih baš tako o sebi, ipak je bitno sačuvati skromnost i raditi na kvaliteti sebe kao glazbenika i kompletne osobe. Ovo ljeto me očekuje nastavak i završetak festivala u Zagrebačkoj katedrali, rapski orguljaški festival te moji koncerti. Planova je puno, a što će se realizirati vidjet ćemo.


 ZAPOSLENO LJETO


Čini mi se da ste ovo ljeto jako zaposleni i angažirani na koncertima. Kad ćete nam opet zasvirati u Zadru?
– Ovo ljeto sam zaista puno angažiran, što je za jednog umjetnika glazbenika u ovom periodu krize, ipak izvrsno. Bio sam na Orguljaškom ljetnom festivalu u Rigi, pa u Grazu, Zagrebu, pa recital s djelima Franza Liszta u sklopu Riječkih ljetnih noći, Zadar itd… Ne znam kad ću opet svirati u Zadru, ali veselilo bi me opet zasvirati na tim sjajnim orguljama.




 MORSKE ORGULJE


Zadarske Morske orgulje? Kako vam se sviđa njihov zvuk?
– Ideja je sjajna. Plijeni pozornost i ljude da Rivu učine aktivnom, a Zadar prepoznatljivim.