Ravnatelji osnovnih škola nisu oduševljeni odgodom nastave

Po meni se ovakvim izmjenama nije dobilo ništa i mi ove prijedloge nikad nismo podržali. Jer, bolje bi bilo da završetak školske godine bude ranije te da ranije započne školska godina, jer znamo da su u šestom mjesecu puno veće vrućine nego u rujnu, pa su učenici već iscrpljeni i više im je stalno do kupanja i zabave tad nego u rujnu. Jedino u tome vidim neki smisao izmjena kalendara, kazala je Jasmina Matešić

U zadarske su srednje i osnovne škole ovih dana pristigle obavijesti o suglasnosti Ministarstva znanosti obrazovanja i športa na planiranje početka i završetka nastavne godine, broja radnih dana i trajanja odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu
2011./2012., a prema kojem kalendar školske godine u Zadarskoj županiji odskače od većine ostalih škola u državi. Da podsjetimo, riječ je o novom, fleksibilnom kalendaru školske godine kojim je osnivačima, odnosno županijama ostavljena mogućnost da sami kroje datum početka školske godine te duljinu zimskih praznika.
Kasniji početak školske godine
Riječ je, naime, o reformi koja podrazumijeva da školska godina više ne počinje kao do sad, prvog ponedjeljka u rujnu, već ovisno o dogovoru županija, koje su o tom terminu odlučile same. Cilj je bio da se skrate proljetni praznici te da se ovisno o interesima u pojedinim regijama u državi produže zimski, odnosno ljetni praznici. Odlučeno je napoljetku da će jedino škole u Zadarskoj županiji i Splitko-dalmatinskoj županiji u idućoj školskoj godini primjeniti drugačiji kalendar, pa će tako školska godina u svim školama ovih dviju županija započeti tjedan dana kasnije nego ostalima, i to 12. rujna dok će drugo polugodište započeti tjedan dana ranije i to 9. siječnja 2012. godine. Osnovni uvjet je, bez obzira za koji se školski kalendar županije odlučile, da se nastava organizira i izvodi u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno 35 nastavnih tjedana, a za učenike završnih razreda srednje škole u najmanje 160 nastavnih dana, odnosno najmanje 32 nastavna tjedna te da završetak školske godine bude fiksan, odnosno 15. lipanj 2012. godine.
Pa iako je ovaj prijedlog Zadarska županija donijela uz suglasnost zadarskih škola, kako doznajemo u razgovoru s nekoliko ravnatelja ovdašnjih osnovnih škola, ne podržavaju baš svi oni ovakav kalendar.
Kasniji početak ili raniji završetak?
– Po meni se ovakvim izmjenama nije dobilo ništa i mi ove prijedloge nikad nismo podržali. Jer, bolje bi bilo da završetak školske godine bude ranije te da ranije započne školska godina, jer znamo da su u šestom mjesecu puno veće vrućine nego u rujnu, pa su učenici već iscrpljeni i više im je stalno do kupanja i zabave tad nego u rujnu. Jedino u tome vidim neki smisao izmjena kalendara, kazala je Jasmina Matešić, ravnateljica OŠ Krune Krstića.
Gotovo jednakog mišljenja je i Ivan Čular, ravnatelj OŠ Šime Budinića, koji navodi kako se učiteljsko vijeće ove škole složilo da početak školske godine bude 5. rujna, no kako kaže, očito je većina, od ukupno 36 škola u Zadarskoj županiji odlučila drugačije.
– Više od 90 posto naših nastavnika složilo se da školska godina započne 5. rujna i tako smo se očitovali prema Županiji. Jer, ionako nam dosta poteškoća zadaje prvo polugodište, koje traje kraće nego drugo, a ovim je izmjenama dodatno skraćeno. Mislim da ovo nije opravdano ni što se tiče vremenskih uvjeta, jer znamo da su u rujnu temperature podnošljive, kazao je Čular.
No, Rade Šimičević, ravnatelj Gimnazije Vladimira Nazora i predsjednik Udruge srednjoškolskih ravnatelja Zadarske županije, kazao je kako je stručni skup ravnatelja Zadarske županije odlučio za kasniji početak školske godine i to zbog nekoliko razloga.
– Raspravljali smo o kalendaru školske godine i odlučili se za 12. rujna i to najprije zbog produženja turističke sezone, ali i zbog toga što brojni srednjoškolci u vrijeme kad inače započinje školska godina još uvijek sezonski rade. Osim toga, presudne su bile i velike vrućine koje su i u rujnu još uvijek prisutne. Naravno, ovo je prvi put da ćemo primjeniti ovaj kalendar i tek kad započne školska godina vidjet ćemo je li on dobar ili nije. Ukoliko se ovi razlozi ne pokažu opravdanima možemo se uvijek vratiti na staro, istaknuo je Šimičević, podsjetivši kako je odlučeno i to da proljetni praznici u školama u cijeloj državi budu kraći, odnosno da umjesto dosadašnjih deset radnih dana, traju tek tri dana, odnosno od Velikog četvrtka do Uskrsnog ponedjeljka.