Nezadovoljni sporošću progona zločinaca

Kako se radi o brojci izvršitelja daleko većoj od do sada optuženih, unosi se sumnja kako su naši organi istrage i progona spori. Zakonska odredba da zločini ne zastarijevaju, ulijeva nam malo nade i donekle mir, ali sigurno je da se bez našeg intenziviranja sigurno neće ništa bitno dogoditi, zaključio je Bobanović

Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora – podružnica Zadar, održalo je  redovnu izbornu skupštinu. Radnom dijelu skupštine u Gradskoj knjižnici prethodila je projekcija dokumentarnog filma “Zatočenici kninskih zatvora” u kojem su članovi zadarske i šibenske podružnice društva iznijeli svoja svjedočanstva o zarobljeništvu, događajima tijekom i nakon razmjene, a potom je predsjednik zadarske podružnice Radoslav Bobanović izvijestio o radu i dosadašnjim aktivnostima Društva, posebno pritom naglasivši nezadovoljstvo logoraša zbog sporosti rješavanja kaznenih postupaka progona počinitelja zločina.
Na razini države Društvo je osnovano 1997. godine, kada je uz devet podružnica osnovana i podružnica koja je uz Zadarsku pokrivala i područje Šibensko-kninske županije, a od 2008. ove dvije podružnice su se osamostalile.
Namjera Društva, kako je istaknuo Bobanović, bila je i ostala, da se zakonskom regulativom pomogne obitelji ubijenog ili umrlog, kao i preživjelim logorašima, bilo iz vojne, policijske ili civilne strukture. No, taj cilj do sada još nije ostvaren u cijelosti. Riješen je status vojnih stradalnika, ali ne i civilnih žrtava logora.
– Drugi bitni dio je pokrenuti istrage i progone protiv počinitelja zločina i ostaviti našoj zajednici pisani trag o zločincima, no ni ovdje nismo uspjeli, kazao je Bobanović, istaknuvši da se od 2005. do 2009. godine rad Društva temeljio na odredbama Statuta, gdje su glavne smjernice stavljene na prikupljanju podataka o stradanjima u logorima bivše Jugoslavije, s posebnim naglaskom za ovu Podružnicu o događanjima u logorima Benkovca i Knina, u kojima su bilo zatočenici s područja Like i Dalmacije. Prikupljeni podaci daju se središnjici, a na temelju njih stvara se ratna građa i pripremaju određena arhivska pismena. Osnovan je i Centar za istraživanje zločina sa sjedištem u Borovu naselju, no bez nekih značajnih rezultata, istaknuto je.
– Brojka od skoro 10.000 logoraša RH, od čega 5.333 registrirana ili iz ove podružnice 300, od čega 150 registriranih logoraša, puno govori, međutim, malo daje. Jer kada na 1.500 logoraša iz kninskog i benkovačkog zatvora imamo jednog optuženog zločinca, onda nešto ne štima u sustavu istraga ili nas se ne uzima ozbiljno, kazao je Bobanović, istaknuvši da je na temelju prikupljenih podataka o izvršiteljima zločina podnesena i zajednička kaznena prijava za zločin protiv čovječnosti, gdje je desetak izvršitelja zločina nad logorašima srpskih koncentracijskih logora pravomoćno optuženo.
– Kako se radi o brojci izvršitelja daleko većoj od do sada optuženih, unosi se sumnja da su naši organi istrage i progona spori. Zakonska odredba da zločini ne zastarijevaju, ulijeva nam malo nade i donekle mir, ali sigurno je da se bez našeg intenziviranja sigurno neće ništa bitno dogoditi, zaključio je Bobanović.
Tijekom skupštine iznesen je i problem oko financiranja rada Društva, koje se provodi bez potpore iz središnjice, tek uz simboličnu pomoć Županije prilikom organizacije skupštine, a izabrano je i novo predsjedništvo, ponovno na čelu s predsjednikom Radoslavom Bobanovićem, te članovi upravnoga odbora: Luka Brkić, Šime Čačić, Branko Gospić, Branimir Čulina, Ivan Atelj i Ivan Krpan.