Pitanje hrvatskih granica još uvijek je neriješeno

Promocija knjiga potegnula je još jednom problematično pitanje kad je u 20. stoljeću bez ikakva ugovora otet dio BiH (Sutorina) i pripojen Crnoj Gori, a koje nije riješeno ni danas

Treće dopunjeno izdanje knjige Stijepe Obada, Serđe Dokoze i Suzane Martinović “Južne granice Dalmacije od 15. stoljeća do danas” predstavljena je prošlog petka u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u Zagrebu.
Povjesničar Stjepan Ćosić rekao je da su hrvatske državne granice možda najstarije u Europi i mogu se dokumentirati. “Najjužnije granice Dubrovačke Republike koje potječu iz 14. i 15. stoljeća današnje su granice Republike Hrvatske”, rekao je Ćosić dodavši kako to sustavno tijekom stoljeća pokazuju dubrovačka evidencija, dokumenti i karte.
Istaknuo je kako su u knjizi kronološki složeni detaljni dokumenti iz dubrovačkoga katastra iz 1440. s evidencijom iz 133. godine.
Granice kojih smo se odrekli
Ocijenio je kako se danas postavlja problem Prevlake koja to nije, a da se šuti o problematičnom pitanju kad je u 20. stoljeću bez ikakva ugovora otet dio BiH (Sutorina) i pripojen Crnoj Gori.
Podsjetivši na političke igre oko Prevlake ocjenjivač Hrvoje Kačić pozvao je hrvatske vlasti da se u razgraničenju s Crnom Gorom drže dokumenta s ucrtanim granicama razgraničenje kojeg je predsjednik Vlade Jugoslavije Milan Panić 20. listopada 1992. uputio zapovjedniku međunarodnih snaga na području bivše Jugoslavije generalu Nambiaru te supredsjedateljima Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji lordu Owenu, Cyrusu Vanceu.
Kačić je napomenuo kako se i taj dokumenat nalazi u knjizi.
Kačić smatra kako se Hrvatska ne bi smjela odreći svoga teritorija, ne samo zbog načelnih razloga, nego i zbog bogatoga podmorja koje joj pripada.
Autor knjige Stijepo Obad istaknuo je kako nije problem u Prevlaci nego u granici koja ide crtom Konfin, Košara, Debeli Brijeg, Bjelotina, Proso, gdje je tromeđa Republike Hrvatske, Republike BiH i Republike Crne Gore.
Ta granica je izvan Rta Oštro, odnosno poluotoka Prevlake, rekao je upitavši zašto hrvatske vlasti od potpisivanja Privremenoga protokola o granici 2002. šute.
Prof. Obad smatra kako hrvatska šutnja odgovara drugoj strani (Crnoj Gori).
Tri poglavlja
Knjigu “Južne granice Dalmacije od 15. stoljeća do danas” (110 str.) objavio je Državni arhiv u Zadru. Knjiga je podijeljena na tri poglavlja. U prvom dijelu prof. Obad piše o južnim granicama Dalmacije na kopnu. U drugom poglavlju su obrađene južne granice Dalmacije na povijesnim zemljovidima (Serđo Dokoza i Suzana Martinović), a u trećem su južne granice Dalmacije na austrijskim specijal-kartama.
Predgovor knjizi napisao je ravnatelj zadarskoga Državnog arhiva Ante Gverić, a na kraju knjige objavljeni su izvori i literatura te kazala osobnih imena i zemljopisnih pojmova.
Stijepo Obad rođen je 1930. u Pridvorju, Konavle kod Dubrovnika. Bio je profesor hrvatske nacionalne povijesti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Autor je više knjiga, stručnih i znanstvenih tekstova iz hrvatske povijesti.