Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Vjerska sloboda – put koji vodi do mira

02.01.2011. 23:00
Vjerska sloboda – put koji vodi do mira


Vjerska je sloboda stečevina političke i pravne kulture. Ona je osnovno opće dobro po kojem svaka osoba ima mogućnost slobodno ostvarivati svoje pravo kao pojedinac ili, pak, kao zajednica ispovijedati i očitovati vlastitu vjeru i religiju, ističe se u poruci papa Benedikta XVI.


Zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić predvodio je misno slavlje i zaziv Duha Svetoga  u katedrali Sv. Stošije u Zadru na svetkovinu Svete Marije Bogorodice koja se slavi na Novu godinu. Ujedno je obilježen i 44. Svjetski dan mira, pa je mons. Puljić u propovijedi predstavio poruku pape Benedikta XVI. pod naslovom “Vjerska sloboda – put koji vodi do mira” upućenu u povodu toga dana.
– Završava božićna osmina i započinje nova godina. Što može biti ljepše i znakovitije nego prvi dan godine posvetiti onoj koja je rodila život, rodila Boga, donijela nam kneza mira, kazao je zadarski nadbiskup na početku svete mise.
– Čitanja koja smo slušali opet nam pred oči stavljaju novorođeno Dijete, Bogočovjeka Isusa Krista o kome su pastiri izvijestili, kome su se došli pokloniti, a kraj toga Djeteta, kako piše evanđelist, stajala je majka njegova Marija, koja sve te događaje prebiraše u svome srcu. U drugom čitanju Pavlove poslanice smo čuli jednu činjenicu koja nam je neobično draga. I to je značenje Božića. Mi smo, kaže Pavao, postali upravo zahvaljujući Njemu djeca Božja. Možemo se našem i njegovom Ocu slobodno obratiti. Sigurni smo da imamo Oca koji vodi brigu o nama. I u prvom čitanju slušali smo iz Knjige brojeva prekrasnu poruku i preporuku koja vrijedi za sve, kako za svećenike tako i za očeve i majke, učitelje i odgojitelje, sve nas koji smo postali djeca Božja, da blagoslivljamo. “Ovako blagoslivljajte: Neka te blagoslovi Gospodin i neka te čuva! Neka svoj pogled svrati na te i mir ti donese”, uvodne su misli kojima je mons. Puljić započeo svoju propovijed.
Kršćani trpe progone
Od 1968. godine se slavi blagdan Marije Bogorodice kao Svjetski dan mira. Teme koje su trojica papa, Papa Pavao VI., Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. obrađivali veoma su raznolike, kao Promaknuće ljudskih prava put je k miru, Odgajati za mir putem pomirenja, Želiš li mir čini pravdu, Želiš li mir brani život, U poštivanju ljudskih prava tajna je pravoga mira, itd.                   
Nadbiskup zadarski je zatim govorio o poruci pape Benedikta XVI. za Svjetski dan mira, “Vjerska sloboda – put koji vodi do mira.”          
“Kršćani trpe najveće progone zbog svoje vjere. Mnogi su izloženi uvrjedama i žive u strahu zbog traženja istine i vjere u Isusa Krista, kao i iskrenog apeliranja na poštivanje vjerske slobode. Sve je to neprihvatljivo jer je uvreda Bogu i ljudskom dostojanstvu, a predstavlja prijetnju sigurnosti i miru, te sprječava ostvarenje istinskog i cjelovitog čovjekova razvoja…
 Ako je vjerska sloboda put koji vodi do mira, onda je vjerski odgoj povlašteni put za osposobljavanje novih naraštaja koji će u drugome prepoznavati braću i sestre s kojima će zajedno živjeti i surađivati. Samo tako svi će se osjećati živim članovima iste ljudske obitelji, iz koje nitko ne smije biti isključen. U taj kontekst odgoja spada i obitelj kao prva škola društvenog, kulturnog, moralnog i duhovnog rasta i napredovanja djece. Ona je utemeljena na ženidbi žene i muškarca. Kao prva škola odgoja ona mora imati u ocu i majci prve svjedoke života usmjerenog k traženju Božje istine i ljubavi. Roditelji, pak, sa svoje strane slobodni su prenositi, odgovorno i bez prisile, svojoj djeci vlastitu baštinu vjere, vrijednosti i kulture. Kao prva stanica društva obitelj postaje bitnim prostorom odgoja za skladne odnose na svim razinama ljudskog suživota, na nacionalnoj i na međunarodnoj razini.
 U tom smislu vjerska je sloboda stečevina političke i pravne kulture. Ona je osnovno opće dobro po kojem svaka osoba ima mogućnost slobodno ostvarivati svoje pravo kao pojedinac ili, pak, kao zajednica ispovijedati i očitovati vlastitu vjeru i religiju”, ističe se između ostalog u poruci papa Benedikta XVI.
U svojoj novogodišnjoj poruci Papa se posebice obraća ‘kršćanskim zajednicama koje trpe progone, diskriminacije, nasilja i nesnošljivosti, osobito u Aziji, Africi, na Bliskom istoku i napose u Svetoj Zemlji, mjestu koju je Bog izabrao i blagoslovio’. Papa im ponovno izražava svoju očinsku ljubav i jamči svoju molitvu. No, u isto vrijeme traži od svih predstavnika vlasti da spremno i žurno porade na okončanju svih nasilja protiv kršćana koji žive u tim krajevima. Moli Kristove učenike neka u sadašnjim nevoljama ne klonu duhom. Naš krik boli neka bude praćen vjerom, nadom i svjedočenjem Božje ljubavi.
Širitelji blagoslova
Papa na kraju izriče želju da se na Zapadu, osobito u Europi, prekinu neprijateljstva i predrasude prema kršćanima. Neka se Europa ‘pomiri s kršćanskim korijenima’, koji su od temeljne važnosti za shvaćanje njezine uloge koju je imala, koju ima i koju želi imati u povijesti
 Mons. Želimir Puljić je uputio i svoju novogodišnju poruku uz poziv na blagoslivljanje.    
– Budimo poput Marije kadri prebirati u svome srcu sve ono što doživljavamo ovih dana u ozračju Božića i ovoga povijesnog događaja Božjeg silaska među nas. Razmišljajmo o tome, ali nadasve budimo oni koji će širiti blagoslov i biti blagoslov jedni drugima. “Neka vas Gospodin sve blagoslovi i čuva, neka svoj mir i pogled svrati na vas i mir vam donese.”
 Zadarski nadbiskup je svim okupljenima i njihovim obiteljima poželio Božji blagoslov i svako dobro u novoj godini, u snazi Duha Svetoga.
 Katedralni zbor Sv. Stošije nakon svete mise uputio je mons. Puljiću novogodišnju čestitku otpjevavši božićnu pjesmu “Preveliku radost”.
 


Protiv fanatizma i fundamentalizma




Ne smije se, međutim, zatvarati oči pred fanatizmom i fundamentalizmom  koji se često pojavljuje. To su stavovi koji su protivni ljudskom dostojanstvu  i ne mogu se nikada i ničim opravdati. Posebice ako se čine u ime religije.  I valja se protiv toga odlučno boriti. Istom odlučnošću, kojom se osuđuju svi  oblici religijskog fanatizma i fundamentalizma, nužno se oduprijeti i svim  oblicima neprijateljstva protiv religije, koji ograničavaju javnu ulogu vjernika  u građanskom i političkom životu, ističe se u papinoj poruci.