Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Paškoj čipki certifikat

Autor: Nives Rogoznica

02.02.2009. 23:00
Paškoj čipki certifikat


Mišljenja sam da je potrebno svakoj čipki udahnuti “ime i prezime”, odnosno da svaka čipka uz sebe dobije i podatke o osobi koja ju je izradila.Na taj način se značajno podiže kvaliteta i cijena čipke i otvara se mogućnost da se od izrade paške čipke može dobro živjeti, kazuje Buljanović.


Među novostima koje je donio nedavno usvojeni Zakon o turističkim zajednicma najjače je odjeknula ona kako će budući župan i gradonačelnik nakon sljedećih lokalnih izbora preuzeti i funkcije predsjednika turističkih zajednica županija, odnosno gradova, no zakon je, osim ove, donio i druge sadržajne novosti.
Mjenjačnica u TIC-u
Među rečenim novostima našla se i ona kako će informativni uredi turističkih zajednica moći prodavati suvenire. Za direktora TZ Grada Zadra Zvonka Šupu ova je zakonska mogućnost manje važna od one koja u Turističko-informativnom centru (TIC) omogućuje otvaranje mjenjačnice.
– Mi ćemo se prije svega potruditi da se u TIC-u otvori mjenjačnica iz razloga što navečer ili vikendom u centru nema mjenjačnice koja bi bila otvorena, kazao je Šupe, napominjući kako će mjenjačnica raditi dok radi i TIC, a to u turističkoj sezoni zanči – do ponoći.
– Ako ćemo prodavati suvenire, onda oni moraju biti kvalitetni suveniri i nije nužno da budu isključivo zadarski, mogu biti i suveniri koji predstavljaju Hrvatsku. Naravno, zašto ne i “Maraschino”?, smatra Šupe navodeći kako je postojeći TIC, smješten na Narodnom trgu, ipak premali da bi “udomio” i ponudu suvenira. Ona će, kazao je, biti osmišljena u sklopu novog, većeg turističko-informativnog centra koji će svoje mjesto naći u sklopu Stare bolnice, no radovi na uređenju ovog prostora mogli bi započeti tek nakon sezone.
Paškoj čipki treba “ime i prezime”
Marino Buljanović, predsjednik TZ Zadarske županije i član Turističkog vijeća TZ Grada Paga, daleko važnijim od same mogućnosti prodaje suvenira u turističkim informativnim uredima ocjenjuje njihovo osmišljavanje.
– Dobro je što je zakonodavac predvidio tu mogućnost i sigurno će one manje turističke zajednice na čijim područjima nedostaje adekvatnih suvenira, takvu prodaju i pokrenuti. Osobno mislim da se mesari trebaju baviti prodajom mesa, automehaničari popravkom automobila, a djelatnici u turizmu – turizmom. Naime, one turističke zajednice koje takvu ponudu na svojem području nemaju moraju je pokrenuti. Kad smo kod originalnih suvenira, paška čipka je nešto na što sam jako ponosan i zadovoljan sam što dolazim s otoka na kojem postoji takva kulturna baština. Osobno, međutim, nisam prezadovoljan odnosom prema tom nacionalnom bogatstvu. Paška čipka je dugo bila izvor prihoda našim nonama, a i danas izvjestan broj paških žena može izradom paške čipke solidno popuniti obiteljski proračun. Do sada je napravljeno puno na očuvanju paške čipke i njezinoj zaštiti, ali je potrebno još puno raditi na marketinškom i komercijalnom planu. Mišljenja sam da je potrebno svakoj čipki udahnuti “ime i prezime”, odnosno da svaka čipka uz sebe dobije i podatke o osobi koja ju je izradila. Ja sam optimist i vjerujem da će u skoroj budućnosti biti moguće kupiti takvu certificiranu pašku čipku u luksuznom pakiranju. Na taj način se značajno podiže kvaliteta i cijena čipke i otvara se mogućnost da čipkarice mogu vrednovati svoj rad i da se od izrade paške čipke može dobro živjeti, kazuje Buljanović.
“Uvođenje reda u čarter”
Kao korisnu zakonsku novinu Buljanović ističe mogućnost turističkih ureda u mjestima koja nemaju turističku agenciju da posreduju pri rezervaciji smještaja. Također ocjenjuje kako će novost u Zakonu o boravišnoj pristojbi u vidu uvođenja vinjeta, kao oblika paušalne naplate boravišne pristojbe za vlasnike plovila u “čarteru”, uvesti reda u nautički turizam.
– Vidjeli smo kako je paušalno naplaćivanje boravišne pristojbe u slučaju privatnih iznajmljivača uvelo reda, i vjerujem da će se to dogoditi i u ovom slučaju. Ranije, ukoliko nautičari u čarteru nisu stajali u marinama, moglo se dogoditi da praktično uopće ne plate boravišnu pristojbu. Treba, međutim, pričekati donošenje pravilnika i vidjeti kako će vinjete biti osmišljene i na koji će se način turističkim zajednicama raspoređivati tako dobivena sredstva, zaključio je Buljanović.
U novom zakonu lokalnim se turističkim zajednicama preporučuje da se ne bave promidžbom na inozemnom tržištu, već da nju prepuste Hrvatskoj turističkoj zajednie, te se posvete promidžbi svojeg mjesta, grada ili općine na domaćem tržištu. Buljanović smatra kako ovo, međutim, ne predstavlja ograničenje.
– Promidžba košta i male su šanse da se turistička zajednica mjesta koje, primjerice, ima 800 stanovnika može kvalitetno promovirati na tržištu koje ima 200 milijuna stanovnika. Ono što takva turistička zajednica može napraviti, i za to ima sredstava, je ugostiti strane novinare koji će u svojim medijima objaviti reportaže. Mi u Turističkoj zajednici Zadarske županije imamo razvijen sustav takvog djelovanja, a kako to kvalitetno funkcionira najbolji je primjer kada smo prošle godine ugostili novinara jednih irskih novina i rezultati su se najbolje vidjeli po popunjenosti letova RyanAira. Rezultat je bio fantastičan, pojašnjava predsjednik županijske Turističke zajednice.


 SKIDANJE ZASTAVA NEĆE UTJECATI NA SEZONU




Na upit hoće se li slika Zadra koju su inozemni mediji, koji su pratili SP u rukometu, poslali u svijet izvješćujući o skidanju zastava reprezentacija s Narodnog trga po nalogu gradonačelnika Kolege, lažnoj dojavi o postavljanju bombe u hotelu u kojem je bila smještena srbijanska reprezentacija i kamenovanju automobila čelnog čovjeka srbijanskog košarkaškog kluba, negativno odraziti na turističku sezonu, Buljanović odgovara kako to ne treba dovoditi u vezu.
– Ne bih stavio znak jednakosti između te dvije tvrdnje iz razloga što su europski i svjetski mediji prenijeli i sliku Hrvatske kao zemlje domaćina jednog natjecanja s kojim je Hrvatska dobila puno više nego što se može mjeriti u kunama ili eurima. Mislim da se ipak nije narušila sigurnosna slika Hrvatske. Moram naglasiti da je, nažalost, prisutna predizborna dnevna politizacija tog slučaja. Natjecanja svjetskog glasa kakvo je bilo ovo svjetsko prvenstvo, kakvi su primjerice, Snježna kraljica, Snježni kralj, Zagreb Open ili turnir u Umagu su jako dobrodošla i iskreno se nadam, i duboko vjerujem, da će i neka buduća natjecanja na svjetskoj razini u golfu biti održana u Hrvatskoj. Mi smo mala zemlja s izuzetnim prirodnim resursima koja mora svoja vrata širom otvoriti svijetu, pokazati svim ljudima da su kod nas sigurni i dobrodošli. Treba se prisjetiti početaka hrvatskog turizma i naglasiti da Opatija nije u početku bila ljetovalište, nego zimovalište austrijskog dvora. Hrvatska je sa svojom klimom i prirodnim ljepotama cjelogodišnja destinacija. Na našim će se golf terenima moći igrati cijele godine. Bogatstvo čovjeka je mjereno količinom njegovog slobodnog vremena, a golf igraju ljudi koji imaju slobodnog vremena, zaključio je Buljanović želeći ilustrirati korist koju bi hrvatski turizam ostvario izgradnjom golf igrališta.


 MOGU LI PAG I NOVALJA ZAJEDNO?


Zakon o turističkim zajedniciama, uz one vezane za teritorijalno ustrojstvo, omogućuje osnivanje i dodatnih turističkih zajednica koje bi, povezujeći više lokalnih, skrbile o promidžbi šire turističke regije, makar onda kada je riječ o kulturno i povijesno nedjeljivoj cjelini. Takva turistička zajednica već postoji za otok Krk i Makarsku rivijeru, te se nameće logično pitanje treba li ona i otoku Pagu, podijeljenom između dvije županije.
Iz odgovara Marina Buljanića koji je, uz to što je predsjednik TZ Zadarske županije, i član Turističkog vijeća TZ Grada Paga, jasno je kako se do takvog koraka neće doći preko noći.
– Ideja je dobra jer omogućuje organizaciju ujedinjavanja više turističkih zajednica u jednu koja bi tada mogla pokrivati određeno područje u smislu jedinstvene promocije i kvalitetnije promidžbe tog područja. Otoku Pagu bi bila potrebna takva Turistička zajednica, i sigurno bi bila korisna za turističku promociju otoka, ali postoji veliki animozitet između gradova Paga i Novalje. Ta je konfrontacija prepreka povezivanja dviju turističkih zajednica. Prvi smo mali korak napravili lani u listopadu kada su “windsurf” regatu u Šimunima zajednički podržale turističke zajednice Zadarske i Ličko-senjske županije. Bilo je dogovara i o daljnjoj suradnji, poput izrade novog zajedničkog prospekta otoka, međutim postoje velike prepreke. Tu moram spomenuti rivalstvo Paga i Novalje po pitanju korištenja Paške čipke i Paške nošnje. Izvornu pašku nošnju uz minimalne i laicima gotovo nevidljive izmjene, pod imenom novaljske nošnje, koriste u Novalji. Kao i kad je u pitanju paška čipka, nitko ne bi imao ništa protiv da je u Novalji koriste, ali da se naglasi da je riječ o paškoj nošnji, odnosno paškoj čipki, izvorno nastalima u Gradu Pagu, kazao je Buljanović, napominjući kako bi za otok Pag, koji se podijeljen između dviju županija nalazi i u specifičnom administrativnom položaju, jedinstven nastup na turističkom tržištu mogao donijeti samo koristi.