Alge će jednog dana zamijeniti naftu?

Danas se alge koriste u pastama za zube te kod proizvodnje dinamita i u forenzici. Još uvijek se alge jako puno proučavaju jer namjera je da jednog dana zamijene naftu. Naime, dokazano je da, s obzirom da sadrže jako puno ulja, mogu proizvesti biogorivo, istaknuli su studenti PMF-a Sveučilišta u Zagrebu

U Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice  ovog je utorka održan drugi  ovogodišnji Morski utorak na  kojemu je ovaj put upriličeno  predavanje “Doprinos poznavanju morskih algi i cvjetnica  Zadarske županije”. Naslov  predavanja ujedno je i naslov  projekta Udruge za očuvanje  bioraznolikosti “Aurelia”. Predavač na ovomjesečnom Morskom utorku bila je Ivana Zubak, dipl. ing. biologije, iz  Udruge Aurelia, dok su gosti  predavanja bili troje studenata s PMF-a, Sveučilišta u  Zagrebu, inače članovi Udruge studenta biologije “Bius”.
Alge ubojice
Morske alge i cvjetnice  važna su karika u zamršenoj  mreži odnosa u morskom ekosustavu, one proizvode kisik,  stvaraju organsku tvar,  pružaju sklonište brojnim  morskim organizmima, stabiliziraju obalu i pročišćavaju  more. Zato je ovaj Morski  utorak kroz predavanje o  morskim algama i cvjetnicama  nastojao javnosti približiti  ovaj malo poznat, ali izrazito  zanimljiv podmorski biljni svijet.
– Naš projekt ‘Doprinos  poznavanja morskih algi i  cvjetnica Zadarske županije’  je jedan edukativni projekt  kojemu je cilj senzibiliziranje  sugrađana na zaštitu morskog  ekosustava, kazala je Zubak,  pojasnivši da samo informirani građani mogu kvalitetno  doprinijeti razvoju zajednice,  a samim time i pomoći zaštiti i  očuvanju bioraznolikosti, što  je jedan od osnovnih ciljeva  ove Udruge.
Naglasila je također da će  kroz ovaj projekt nastojati nadograditi bazu informacija o  morskim algama i cvjetnicama, izrađenu kroz dosad ostvarene i neke aktualne projekte. Osim toga, naglasila je  da je potrebno pojačati obujam edukativnih i informativnih aktivnosti, kako bi se senzibilizirala javnost i kako bi se  sugrađane potaknulo da razmišljaju na jedan novi način i  pomognu u očuvanju ukupne  bioraznolikosti morskog ekosustava. Nakon što je predstavila rad ove udruge, koja  djeluje od 2008. godine, te do  sad završene projekte, kao i  one koji su u planu, riječ su  preuzeli gosti studenti koji su  prvo predstavili svoju udrugu.  Istaknuli su da Udruga “Bius”  postoji od 1999. godine od  kada ima čak 21 sekciju, a  troje studenata koji su sudjelovali na ovom predavanju  dio su sekcije koja se bavi  algama. Studenti su tako najprije ukazali na modrozelene  alge kao najbitnije za očuvanje morskog ekosustava,  predstavivši potom i neke druge alge poput onih koje uzrokuju cvjetanje ili čak svjetlucanje mora.
– Alge su zanimljive, jer iako  jednake, mogu imati različite  prilagodbe na okoliš pa se  upravo zato mogu razlikovati  po boji zbog čega ih dijelimo  na smeđe, crvene i zelene alge. Među takozvanim invazivnim vrstama zanimljive su  alge latinskog naziva Caulerpa taxifolia racemosa. To je  aktualni domaći primjer pojava invazivnih vrsta u Jadranu iz roda zelenih algi koje  nazivamo ‘algama ubojicama’,  jer tamo gdje one nastanu  ubiju sve druge vrste oko sebe,  istaknuli su studenti, napomenuvši potom i zanimljivost  koja opisuje Sargaško more u  Atlantskom oceanu koje nosi  naziv upravo po algama “sargassum”, a kojih upravo najviše ima u ovom moru gdje  plutaju na površini.
Cvjetnica “ne cvjeta” u  Malom Ždrelcu
Studenti su potom iznijeli i  nekoliko zanimljivosti o algama u svakodnevnom životu,  istaknuvši da se u pojedinim  zemljama, poput Japana i Irske, alge koriste kao hrana,  dok se kod nas još uvijek koriste samo kao nadopuna  prehrani.
– Danas se alge koriste u  pastama za zube te kod proizvodnje dinamita i u forenzici.  Još uvijek se alge jako puno  proučavaju, jer namjera je da  jednog dana zamijene naftu  jer dokazano je da, s obzirom  na to da sadrže jako puno ulja,  mogu proizvesti biogorivo, istaknuli su studenti, nakon  čega je Zubak održala predavanje o morskim cvjetnicama u Zadarskoj županiji,  koje zbog izgleda ljudi vrlo  često nazivaju morskim travama.
To su, kako je pojasnila Zubak, iako rastu ispod površine  mora, prave biljke, a od alga  se razlikuju jer imaju pravo  korijenje, stabljiku i listove.
– Cijeli svoj životni ciklus  one moraju završiti ispod površine mora da bi se nazvale  morskim cvjetnicama. Razvile  su se prije 100 milijuna godina  i danas je poznato oko 60 vrsta  morskih cvjetnica. Rastu na  pomičnom dnu i rasprostranjene su po cijelom svijetu, a  najviše ih ima u tropskim i  umjerenim morima. Važne su  zato što služe kao mjesto u  kojem se skriva najviše organizama, što znači da podržavaju bioraznolikost. Uz  njih, naime, rastu neke  ugrožene vrste poput morskog konjica, one stabiliziraju  sediment, sprječavaju eroziju,  usporavaju strujanje mora i  pročišćavaju more, kazala je  Zubak, istaknuvši da su ove  vrste jako ugrožene, a dokazano je da dnevno nestane  površina morskih cvjetnica veličine dva nogometna igrališta.
One mogu biti uništene i iz  prirodnih razloga, ali najčešće  ih uništava čovjek, odnosno,  nestaju mehaničkim  oštećenjima, poput nestručnog sidrenja ili konstantnog prolaska brodova istim  pravcem. Kao primjer na taj  način uništenog staništa morske cvjetnice Zubak je navela  prolaz Mali Ždrelac.
– Morska cvjetnica je endem  Mediterana, a u Jadranskom  moru postoje četiri vrste i to:  morska svilina, patuljasta  morska svilina, koju je zbog  izvora slatke vode moguće  vidjeti u Novigradskom i Karinskom moru, zatim čvorasta  morska resa te porast ili neptunova trava, kazala je Zubak,  napomenuvši potom neke od  najvažnijih načina na koje ljudi mogu pomoći pri očuvanju  ove endemske vrste, istaknuvši tako da ljudi ne bi trebali bacati otpad i ispuštati  slivne vode i kemikalije u more, niti graditi uz samu obalu.  Uz to, trebali bi se sidriti i  vezati na za to predviđena  mjesta.