Bašić: U projektu Gaženice bio sam kolateralna žrtva političkog obračuna s Kalmetom

Gost „Večeri u knjižari Verbum” bio je arhitekt Nikola Bašić.  Moderatorica događanja je bila Ines Grbić, a u fokusu susreta bile su aktualne tema iz svijeta graditeljstva.
Na „tapetu” su bili, prije svega, Bašićevi napravljeni projekti poput dva najpoznatija: Morskih orgulja i Pozdrava Suncu, no i oni koji nisu realizirani poput putničkog terminala u luci Gaženica za čiju je nerealizaciju arhitekt optužio političke strukture koje su nastojale srušiti Božidara Kalmetu.
– Ja sam u tom projektu bio kolateralna žrtva političkog obračuna s Kalmetom. Žao mi je što je Zadar izgubio zgradu koja je imala, između ostalog, i kvalitetu održivosti s obzirom da je po mom projektu trebala imati fotonaponske ćelije kao i, što mi je posebice žao da nije napravljeno, parkiralište ispod cijele zgrade. Na taj je način mogao biti ušteđen prostor do zgrade koji je danas parkiralište i koji smo mogli iskoristiti za neki drugi objekt, objasnio je Bašić.
Osvrnuo se i na projekt prokopavanja kanala ispred Poluotoka, naglasivši da bi se na taj način grad vratio nekadašnjem izgledu i ponovo postao, kako su ga nekad zvali – kameni brod.
– Ono što mi je drago je da smo uspjeli obraniti Ravnice, da na tom prostoru neće biti poslovno-stambeni objekti već objekti za javne potrebe građana Zadra, naglasio je dalje.
Komentirao je i turizam u zemlji naglasivši da je turizam najveća nesreća koja se dogodila Hrvatskoj i to iz više razloga. Kako je rekao, turizam je, primjerice Slavonce “presvukao” u pepito uniforme, dakako i ne samo njih, već i mnoge druge građane koji su zaboravili raditi i postali konobari i sobarice.
– Naš nam je turizam uzeo ono najvrjednije – zemlju. Dobili smo „elitne” zatvorene resorte za koje ne znamo ni tko u njih dolazi, ni tko i što se tamo radi. To nije turizam u koji je uključena i zajednica, stava je Bašić.
Na pitanje koji bi projekt izdvojio kao najdraži odlučio se za pozornicu za papin posjet Zadru, naglasivši kako je za taj projekt najviše emocionalno vezan.
Bašić je tijekom večeri više puta naglašavao kako arhitektura treba slijediti mjesto, tradiciju, kulturu u kojoj djeluje, prozvavši posredno neke nove arhitekte i ljude koji ne prepoznaju svoje korijene već slijepo kopiraju neke svjetske trendove, neke standarde ili kako je rekao arhitektonske egzibicionizme, kao nažalost, sveprisutniju pojavu u arhitekturi.
– Ako ovako nastavimo izgubit ćemo i svoju kulturu i svoj indentitet, konstatirao je pred kraj susreta, zaključivši kako je Hrvatska europski park i tako bi ju trebali i tretirati nasmijavši okupljene sa šalom kako se Bog, dijeleći zemlju na planetu, u Hrvatskoj puno zabavljao samom zemljom, a malo ljudima.