Sveobuhvatna knjiga o zadarskim Arbanasima

Iz tiska je izašla, a sljedećeg tjedna će biti predstavljena knjiga Aleksandra Stipčevića “Tradicijska kultura zadarskih Arbanasa”

Aleksandar Stipčević  rođen je u Arbanasima kraj  Zadra. U Zadru je polazio  osnovnu i srednju školu, a  1954. diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.  Kraće je vrijeme radio u Arheološkom muzeju u Zadru i  u Institutu za historijske  nauke, također u Zadru. Od  1957. radi u Nacionalnoj i  sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na mjestu načelnika za  tiskane knjige. Od 1974. do  1983. ravnatelj je Knjižnice  JAZU (kasnije HAZU), a  potkraj 1983. prelazi u Jugoslavenski leksikografski  zavod, gdje je postavljen za  glavnog urednika Hrvatskoga biografskog leksikona.  Godine 1987. prelazi na Filozofski fakultet Sveučilišta  u Zagrebu gdje obnaša  dužnost šefa Katedre za bibliotekarstvo, a potom  (1992. – 1995.) i pročelnika  Odsjeka za informacijske  znanosti. Umirovljen je u  zvanju redovitog profesora  1997. Obnašao je niz odgovornih dužnosti u Hrvatskom knjižničarskom  društvu.
Napisao je brojne članke  (više od 230) u domaćim i  inozemnim časopisima i  zbornicima, kao i više knjiga.  Ova najnovija na gotovo 450  stranica, kroz tri velika poglavlja, donosi iscrpan opis  života i običaja Arbanasa.
Prvo poglavlje govori o  životu i običajima zadarskih  Arbanasa. Tu nam autor iscrpno progovara o, primjerice, životu i običajima u obitelji, glazbi i plesu, športu,  karnevalu, kao i o govoru  zadarskih Arbanasa.
U drugom poglavlju je riječ o pučkim vjerovanjima,  pa se tu govori o pokojnicima, groblju, raznim životinjama i svijetu mrtvih, kao  i o egzorcizmu, zavjetnim  darovima, ili, pak, nekim  simbolizmima.
Treće poglavlje, najkraće,  govori o narodnoj književnosti, donoseći pregled pjesama, od vjerskih, preko svatovskih do ratničkih. Također, tu su i neke priče,  anegdote i priče o životu,  kao i mudre izreke.
Radoslav Katičić u predgovoru ističe kako “čitatelj  mora biti svjestan da je uzeo  u ruke i rasklopio sasvim  osobitu knjigu”. Katičić napominje kako autor i ova  knjiga zauzimaju u našoj bibliografiji sasvim posebno  mjesto.
“Autor, arheolog po studiju i izobrazbi, mnogostruko je potvrđen svojom fundamentalnom višesveščanom ‘Ilirskom bibliografijom’ i sintetičkim djelima o starim Ilirima te pojedinim važnim temama vezanim uz njih. Kao prokušani bibliotekar objavio je  i temeljna djela o povijesti  knjige. Jako nas je svime time već obogatio. Hrvatska  bibliografija bila bi bez njega  osjetljivo siromašnija. A sada se, pod starost, vrlo ozbiljno okrenuo svojim najvlastitijim, obiteljskim i rodovskim, korijenima.
Aleksandar Stipčević rodom je iz Arbanasa kod Zadra, nekad prigradskog sela,  a danas već predgrađa toga  grada. Rodio se je i odrastao  kao Arbanas, i sam je autentičan predstavnik tradicije o kojoj u ovoj knjizi piše.  Godinama se bio u tišini posvetio njezinu istraživanju,  skupljanju obavijesti od vjerodostojnih kazivača, kojima je on imao bolji i pouzdaniji pristup nego mnogi  drugi. Bili su mještani, susjedi, obiteljski prijatelji,  rođaci. Imali su u njega potpuno povjerenje. Kao prokušan znanstvenik i pisac na  području humanističkih  struka on nam sada podastire rezultate toga svojeg temeljitog istraživanja.”, zapisao je radoslav Katičić u  predgovoru.
A ostatak, sve detalje vezane uz knjigu saznajte u  utorak u Gradskoj knjižnici  u 19 sati. Nakon pozdravne  riječi gospodina Božidara  Kalmete o knjizi će govoriti  prof. dr. sc. Marjan Diklić,  prof. dr. sc. Josip Lisac i  autor. Predstavljanje će moderirati ravnatelj Gradske  knjižnice Zadar mr. sc. Ivan  Pehar. Bit će upriličen prigodan program, a knjigu će  se moći nabaviti uz popust.