Uspješne priče koje govore o potencijalu hrvatskog gospodarstva

U vrijeme dok slavonski seljaci prosvjeduju zbog otkupne cijene pšenice, jedno selo s dobrom organizacijom i upotrebom Vidukina stroja za preradu lavande, moglo bi bez problema živjeti

Biograd na moru je tri dana bio centar hrvatske inovativnosti koja u sebi krije ogroman potencijal za razvoj hrvatskog gospodarstva i poljoprivrede. Više od 300 inovatora izložilo je 250 inovacija na ovogodišnjem 6. Međunarodnom sajmu inovacija, ekoideja, proizvoda i tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji koji je zatvoren u nedjelju.
Koji gospodarski potencijal u sebi kriju hrvatski inovatori najbolje otkrivaju uspješne priče s ovogodišnjeg sajam, dogovorenim poslovima i uspješnoj razmjeni ideja između njih i investitora te inovatora iz Švedske, Irana, Rusije, Poljske, Slovenije, Mađarske, BiH te Srbije. Sajam je organizirala Udruga inovatora Hrvatske uz podršku Grada Biograda i TZ Biograd na Moru.
Vidukin stroj za eterično ulje
Uspješnu priču donosi Zvonimir Viduka, vlasnik tvrtke Altpro. Njegova inovacija, eterik stroj za preradu aromatičnog bilja u eterično ulje – sustav prerade ružmarina, dobila je nagradu na ovogodišnjem sajmu. Viduka je inače rodom iz Pridrage, odakle korijene vuče njegov djed Ante koji je nakon Drugoga svjetskog rata otišao u Slavoniju. Njegova destilerija je prva mobilna destilerija na svijetu kapaciteta tri metra prostorna koju je on patentirao.
– Našu destileriju testirali smo tijekom ove godine na nasadima na Visu s jednim velikim francuskim proizvođača ružmarina koji ima nasade od 2.500 hektara. Rezultati tri ispitivanja dobivenog ulja provedeni u nezavisnom francuskom laboratoriju su ga oduševili. Pokazalo se da su puno bolji s našom mobilnom stanicom nego sa stacionarnom postrojenjem ovog tipa. Nakon svega mi sada idemo u proizvodnju stroja za njih i krećemo s izvozom, kaže Viduka koji sada planira zaposliti nove ljude u proizvodnji.
Francuski proizvođač u njegovoj mobilnoj stanici nije samo vidio kvalitetan proizvod nego i uštede na troškovima transporta. Pitanje je tko će u Hrvatskoj prvi iskoristiti sve mogućnosti koje ovaj stroj nudi poljoprivrednicima. Dovoljno je pogledati aktualnu situaciju u poljoprivredi gdje proizvođači pšenice svakodnevno prosvjeduju zbog niskih otkupnih cijena. Je li vrijeme da se plodne površine počnu koristi za druge površine što već savjetuju neki ekonomisti? Na jednom hektaru zemlje lavande može se dobiti 100 litara lavandina ulja koje Francuzi otkupljuju po 60 ura za litru i 100 litara hidrolata koji se otkupljuje pod 10 eura za litru. S jednim Vidukinim strojem, dobrom organizacijom i upotrebom neobrađene zemlje, jedno selo bi bez problema moglo živjeti.
Šturman oduševio Lukina
Novosti dolaze i iz Istre. Klaudijo Šturman smislio je napravu za višerednu proizvodnju ćevapčića, keksa ili pljeskavica s automatiziranim upravljanjem za oblikovanje, transport i rezanje. Njegova inovacija oduševila je poznatoga zadarskog mesara Lukina, koji ju je odlučio kupiti. Nije samo Lukin bacio pogled na funkcionalni stroj koji ima svoje mjesto u HACCAP sustavu, već i francuski ulagači koji su se ponudili Štumranu da budu njegovi zastupnici za Francusku.
Naoko jednostavna inovacija štedi mesari do 70 posto vremena u izradi mesnih prerađevina. Šturman ju je napravio kako bi samom sebi olakšao posao.
– U Rovinju sam imao dućan s mesnicom. Ne možete zamisliti kakva je tu gužva ljeti. Dođe turisti traže, meso, ćevape, kruh i druge potrepštine. Navečer mi naruče pet kilograma ćevapa za ujutro kada dolaze nove narudžbe. Jednostavno nismo imali vremena sve to spremiti. Dnevno je išlo od 150 do 200 kilograma ćevapa dnevno, govori Šturman te dodaje:
– Ja bih preko noći razmišljao kako da nam svima olakšam i ono što sam zamislio odmah sutra ujutro bih ostvario. Nije bilo vremena za čekanje jer ako čekate onda će na red doći nešto drugo. Sada u punilicu stavim šest kilograma mesa, izabrem program koji želim, i za šest minuta imam ćevape željene gramaže. Da ne govorim vrhunskoj higijeni koja je sada moguća.
Organizatori sajma mogu biti zadovoljni. Tržište je prepoznalo inovacije, a to je glavni cilj. Mi u Hrvatskoj možemo biti sretni jer se još jednom pokazalo da ima ljudi koji imaju pameti da proizvode pametne stvari koje donose novac. Sada samo treba imati pameti i organiziranosti da se i to ostvari.