Kolomanova krunidba zanimljiva i europskim fondovima

U sklopu uređenja Parka sv. Stošije, u blizini mjesta gdje je nekad bila biogradska katedrala, Zavičajni muzej Biograd na Moru sa svojim suradnicima proveo je zaštitna istraživanja.
Biogradska katedrala, građevina u kojoj su stolovali biskupi, postojala je i prije nastanka biskupije.
– Riječ je o pripremnim radnjama za provedbu multinacionalnog projekta “Prvi hrvatsko-ugarski kralj Koloman” u zajedničkoj suradnji “Bijelih gradova”: Szekesfehervara (Mađarska), Alba Iulia (Rumunjska) i Biograda na Moru, kazao je Ivan Knez, gradonačelnik Biograda, dodajući kako će se spomenuti projekt financirati iz strukturnih fondova Europske unije.
– Projektom se predviđa revitalizacija krunidbe prvoga hrvatsko-ugarskoga kralja Kolomana iz 1102. godine te istraživanja tadašnjeg kraljevskog grada, Biograda koji je bio rezidencija Kolomana i njegova sina Stjepana, pojašnjava Knez ističući kako je po nekima Koloman umro u Biogradu i u njemu je sahranjen, a po nekima u Zadru, Szekesfehervaru i drugdje.
Kad je riječ o istraživanju oko crkve sv. Stošije voditelj arheološkog nadzora je doktorand arheologije Marko Meštrov iz Pakoštana. Voditelji zaštitnog arheološkog istraživanja dr. sc. Jure Šućur s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Meštrov.
– Osim Jure Šućura u istraživanju su sudjelovali i studenti Dario Brajković, Valentina Volf i Karmela Volf, govori Meštrov.
Tom je prigodom istraženo pet grobova različitih tipova, a uočeni su i drugi koji se protežu izvan obuhvata iskopa.
– Većina grobova bila je pokrivena tankim kamenim pločama, dok su im bočne strane građene zidanim kamenom i žbukom. Jedan grob nije imao tragove arhitekture, a jedan je za bočne strane iskoristio škrapu kamena živca, kazao je Meštrov.
Nedostatak nalaza otežava datiranje grobova, ali s obzirom na njihov položaj s velikom sigurnošću se može kazati kako je riječ o srednjovjekovnim grobovima koji su korišteni za višekratne ukope.
U razdoblju 10. stoljeća u Biogradu postoji velika gradska katedrala u kojoj stoluje biskup, koji očigledno pripada Dalmatinskoj crkvenoj organizaciji naklonjenijoj Bizantu, što se kasnije može iščitati u antagonizmu između biogradskog biskupa i pristiglih benediktinaca.
– Vjerojatno na krilima izgradnje benediktinskog samostana i biogradska katedrala je tijekom 11. stoljeća doživjela zadnju fazu gradnje. Baš u toj biogradskoj katedrali pretpostavlja se da je 1102. godine okrunjen Koloman, uvjeren je Meštrov.
U razdoblju iza crkvenog raskola 1054. godine i definitivnog razdvajanja crkve na istočnu i zapadnu, ovaj dio Jadrana pripada rimskoj crkvi i potpada pod ingerenciju pape.
– Zbog mletačkog razaranja 1125. u kojem je, prema svjedočenju izvora, čitav grad razrušen i spaljen, katedrala je ostala u ruševnom stanju te je ostala zabilježena i na slici putujućeg umjetnika Karla von Grunenberga koji ju je naslikao krajem 15. stoljeća, ispričao je Marko Meštrov.