Subota, 20. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

6 C°

Zadnjih godina procvjetala trešnja

Autor:

02.12.2009. 23:00
Zadnjih godina procvjetala trešnja

Foto: Vedran SITNICA



U razvoj poljoprivrede ulažu se velika sredstva te su u prošloj godini za potpore u voćarstvu izdvojena 172 miljuna kuna, ne računajući poticaje lokalne samouprave i županija, istaknuo je savjetnik ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Ivan Hodalić


“Europska iskustva i rješenja u voćarstvu” naziv je stručnog skupa jučer održanog u hotelu Kolovare na kojem su sudjelovali proizvođači voća s područja Zadarske županije. Organizatori – Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) i Zadarska županija te Werkos Gruop iz Osijeka kao suorganizator, odabrali su teme aktualne s aspekta razvoja hrvatske poljoprivrede i u smislu približavanja i usklađivanja s Europskom unijom.
Priprema za EU
Naime, osnovni cilj susreta, kako je pojasnila Gordana Dragun, voditeljica HZPSS Zadarske županije, nastojanje je da se proizvođači upoznaju s trenutačnim stanjem u voćarstvu, ali i s onim što trebaju napraviti da bi spremni dočekali ulazak u EU, usuglašeni sa zakonskim regulativama i svime što ih očekuje na zahtjevnom tržištu voća. Razgovaralo se tako o kvaliteti sadnog materijala, zaštiti od tuče i navodnjavanju, a obuhvaćeno je i područje financiranja kapitalnih ulaganja u voćarstvu.
U razvoj poljoprivrede ulažu se velika sredstva te su u prošloj godini za potpore u voćarstvu izdvojena 172 miljuna kuna, ne računajući poticaje lokalne samouprave i županija, istaknuo je savjetnik ministra poljoprivrede Ivan Hodalić, pojašnjavajući da su u potporama i kapitalnim ulaganjima u ovaj segment hrvatskog gospodarstva napravljeni znatni pomaci.
Velike vrijednosti u poljoprivrednim površinama ima zadarsko područje, gdje je prema riječima župana Stipe Zrilića za sufinanciranje sadnica voća u zadnjih nekoliko godina Zadarska županija utrošila više od 7 milijuna kuna. Izdvojio je usto i projekt navodnjavanja sustava Baštica u koji je uloženo 18 milijuna kuna, kao i pripreme projekata navodnjavanja još sveukupno 3 i pol tisuće hektara.
Govoreći o stanju voćarstva Zadarske županije, odnosno svemu onome što se na tom području napravilo u zadnjih petnaestak godina, dipl. ing. Gordana Dragun naglasila je velike potencijale u poljoprivredi, od ukupno 30 posto obradive površine, izvanredne mediteranske klime do bogatih vodnih resura.
– Prije Domovinskoga rata proizvodilo se blizu 9.000 tona voća i 4.000 tone stolnog grožđa. Danas smo u proizvodnji voća blizu tim nekadašnjim rezultatima, odnosno proizvodi se oko 8000 tona voća, ali stolnog grožđa ipak svega 500 tona, istaknula je Dragun, izdvajajući među najbrojnijim voćnim vrstama podignutim na zadarskome području višnju marasku, breskvu nektarinu, trešnju, smokvu i jabuku.
Zapostavljeni bajam i orah
Proizvodnja višnje maraske obnovljena je 1995. godine. Danas predstavlja pretežito dopunsku djelatnost domaćih poljoprivrednih proizvođača koji uglavnom preferiraju konvencionalnu proizvodnju. Berba je ručna, a prodaja ide poznatom kupcu Maraski d.d. Na tržištu je već dobro znana i zadarska breskva nektarina. Novi teren za sadnju ove vrste priprema se na području nove Baštice, a jednu od kultura koja uz smokvu zadnjih godina hit, istaknula je Dragun, predstavlja i trešnja koje je uvođenjem novih tehnologija u posljednjih petnaestak godina podignuto oko 38 hektara. U plantažnim nasadima podignuto je 25 hektara smokve, koja se prodaje u svježem stanju ili kao prerađevina. Kada je o proizvodnji smokve riječ, u našoj Županiji jedini ekovoćni nasad, nasad je smokava u Poljicima, obiteljskog gospodarstva Babac-Damjanić. U plantažnim nasadima danas ima i 46 hektara jabuke, koja proizvođačima predstavlja osnovnu, a manje dopunsku djelatnost, a zasađene je uglavnom na površinama bivšeg PK Zadar.
S druge pak, strane, među vrstama koje su manje zastupljene, nalazi se bajam. Zainteresiranosti za ovu voćnu vrstu, kaže Dragun, jako je malo, kao i za orah. Svega četiri hektara ima zasađene šljive, dok su slabo rašireni i agrumi uglavnom po okućnicama i na otocima.
Zaključujući svoje izlaganje, Dragun je istaknula da je u pripremi na konkurentnu ponudu nužna implementacija svih hrvatskih, a sutra i europskih propisa te izrada trgovinskih mehanizama, ali isto tako i okretanje proizvođača s dosadašnjeg konvencionalnog prema integriranom načinu proizvodnje.
Uslijedile se teme o suvremenom voćarstvu, EU standardima proizvodnje bezvirusnog, certificiranog sadnog materijala, otkupu voća i druge.