Kristocentričnost vjeronaučne nastave

Vjeroučitelj kao prenositelj vjere, ne smije banalizirati sumnje i pitanja mladih, nego ih ozbiljno shvatiti i s njima o tome razgovarati, čulo se na skupu

Agencija za odgoj i obrazovanje – Podružnica Split u suradnji s Katehetskim uredom Zadarske nadbiskupije i županijskim stručnim vijećima vjeroučitelja Zadarske županije u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u Novom kampusu organizirala je stručni skup. Središnje predavanje na temu “Kristocentričnost vjeronaučne nastave” održao je prof. dr. Mladen Parlov s KBF-a u Splitu. Pozdravni govor uputio je mr. don Gašpar Dodić, predstojnik Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije. Slijedio je rad po radionicama, a potom je Nacionalni okvirni kurikulum predstavila Sabina Marunčić, prof., viša savjetnica za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje – podružnica Split.
– Teologija stoga od vjeronauka zahtijeva sučeljavanje, ona traži da on tako bira svoje ciljeve i teme da svjetovno iskustvo svakog pojedinca, stvarne okolnosti, životni problemi i konflikti postanu njegovim sastavnim dijelom. Zato će izvornom biti ona kateheza koja pomaže shvatiti Božje djelovanje tijekom cijelog formacijskog procesa i teži sobodnom odgovoru osoba promičući njihovo djelatno sudjelovanje, zaključuje predstojnik Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije istaknuvši kao cilj uvođenje vjeroučenika u bliskost s Isusom Kristom.
 Prof. dr. Mladen Parlov u svom je predavanju govorio o središnjoj ulozi otajstva Isusa Krista u teologiji, u kršćanskom životu te u katehezi.
– U središtu kršćanske teologije nalazi se lik Isusa Krista, Boga postala čovjekom, koji je u sebi Božje darivanje čovjeku te čovjekov odgovor Bogu. U toj perspektivi kršćanska teologija u svojoj je najdubljoj biti kristologija, govor o Bogu koji postaje čovjekom te govor o Čovjeku koji postaje Bogom i u kojem je svaki čovjek pozvan postati dionikom njegove “slave”, to jest po njemu sudjelovati u punini božanskog života. Uloga teologije usko je povezana s objektom teologije, to jest s Objavom ili “darom istine” koja dolazi od Boga po Isusu Kristu u Duhu Svetom. S druge strane, teologija je usko povezana s vjerom kao odgovorom naroda Božjega na božanski poziv. Teologija stoga odgovara dinamici same vjere bez koje nije moguće spasenje. Teologija pomaže sa svoje strane da vjera postane priopćiva i da je um onih koji još ne poznaju Isusa Krista može tražiti i naći, kao i da oni koji već vjeruju sve dublje poniru u razumijevanje otajstava vlastite vjere, rekao je predavač naglasivši zadaću teologije, a to je – usmjeravanje prema putu boljeg života i svetosti.
– Drugim riječima, teologija bi trebala biti usmjerena prema izgradnji kršćanskog života, to jest prema življenoj duhovnosti. Ako je kršćanska kateheza odgoj u vjeri, a ne puko prenošenje informacija, tada bi ona po svojoj naravi trebala imati utjecaja na kršćanski život, pomoći da se taj život mijenja i usavršuje te postaje ono što treba biti. Ako bismo se željeli približiti definiciji kršćanske duhovnosti moglo bi se najkraće reći da je kršćanski duhovni život sudjelovanje u božanskom životu Presvetog Trojstva.
Prof. dr. Mladen Parlov izdvojio je cilj kateheze, a to je odgoj krštenika u vjeri kako bi dosegli vlastitu mjeru ljudsko-kršćanske zrelosti. Kršćanska kateheza, kaže predavač, ne uključuje samo prenošenje poruke i ideje, nego i susret sa živom osobom Isusa Krista. To je susret koji zahtijeva duboke promjene u ljudskom život i obraćenje. U govoru o katehezi koja ima bitnu ulogu u evangelizacijskom poslanju Crkve, istaknuta je dimenzija osobnog svjedočanstva kateheta koja se ostvaruje poučavanjem i životom, odnosno svjedočanstvom života, sudjelovanjem u službi Riječi, katehezi, slavljenju sakramenata, itd. Uz to, vjeroučitelj kao prenositelj vjere, ne smije banalizirati sumnje i pitanja mladih, nego ih ozbiljno shvatiti i s njima o tome razgovarati.