Zadrani još pošteđeni masovnih otkaza

Od početka godine imali smo oko dvjesto otkaza, ali među njima pedesetak je radnika dobilo otkaz iz recesijskih razloga, dok su u nešto više od 150 slučajeva radilo o prestanku ugovora o radu. Iako to nisu klasični otkazi, situacija jest pomalo zabrinjavajuća jer radnicima ugovori nisu produženi. No, Zadar koji je u vrhu i po gospodarskoj aktivnosti i po zaštiti prava radnika, još se uvijek odupire krizi i recesiji, kaže Uranija
Svjetska gospodarska kriza koja je uzrokovala val gubitaka radnih mjesta, odražava se i na hrvatskom tržištu rada. Recesija i pad gospodarske djelatnosti najavljuju stvaranje viška zaposlenih, te građani za svoja radna mjesta strahuju sve više. Na koji način se poslodavci suočavanju s krizom – otpuštanjima ili zamrzavanjem plaća, u kojim djelatnostima su radna mjesta najugroženija, te bilježi li se dosada znatniji broj otpuštanja radnika pitamo pravnog zastupnika SSSH Vedrana Uraniju.
Prema podacima za posljednja tri mjeseca i prosinac 2008., izgubljeno je nešto više od 40 tisuća radnih mjesta, pri čemu su radnici ili dobili otkaz uslijed ekonomskih problema ili im je prekinut ugovor o radu, a iako recesija uzima maha već od siječnja, Zadar je kaže, trenutno još uvijek pošteđen masovnih otkaza.
Rješenje u prekvalifikacijama
– Od početka godine imali smo oko dvjesto otkaza, ali među njima pedesetak je radnika dobilo otkaz iz recesijskih razloga, dok su u nešto više od 150 slučajeva radilo o prestanku ugovora o radu. Iako to nisu klasični otkazi, situacija jest pomalo zabrinjavajuća jer radnicima ugovori nisu produženi. No, Zadar koji je u vrhu i po gospodarskoj aktivnosti i po zaštiti prava radnika, još se uvijek odupire krizi i recesiji, kaže Uranija, ističući kako se, kada je o klasičnim otkazima riječ, pokreću sudske tužbe, dok u slučajevima isteka ugovora o radu, Sindikat pregovara s poslodavcima, kako bi se po ublaženju teškoća firme, radnici ponovno vratili u radni odnos. Iako broj od dvjestotinak otkaza nije alarmantan, jest indikativan, te u cilju smanjenja otkaza na najmanju moguću mjeru, uz ove mjere, SSSH od siječnja radi na još jednom modelu djelovanja, a to je dokvalifikacija, prekvalifikacija i ponovno zapošljavanje radnika.
– Otkazi i prekidi ugovora o radu su evidentni, te je pitanje kako dati odgovor na takvu situaciju. Ljudima koji ostaju bez posla slijedi odlazak na burzu rada ili socijalnu skrb, što je za ionako prezaduženu državu dodatno opterećenje. Stoga smatramo da te radnike koji dobiju otkaz, na primjer u građevini, uslužnim djelatnostima ili privatnom sektoru, treba prekvalificirati, dodatno kvalificirati i prebaciti na neki drugi posao, s čime smo započeli već u siječnju. Smatramo da je to najefikasniji način borbe protiv recesije. Nitko naime, ne mora raditi jedan posao vječno. Ako u nekoj djelatnosti nema posla, radnici se mogu prebaciti u drugo područje rada, kaže Uranija.
Potrebno je, ističe nadalje, iskoristiti njihove sposobnosti, dodatno ih kvalificirati ili prekvalificirati, tako da mogu ostati i u istoj firmi, ali na drugim poslovima, ili pak, raditi u nekoj drugoj firmi. To je model koji smo plasirali, a koji sve više prihvaćaju i druge županije, kaže pravni zastupnik SSSH. Na taj način, ističe, u prva tri mjeseca ove godine zaposleno je pedestak ljudi i to najviše u građevinarstvu i privatnom sektoru. A radi se o djelatnostima, kojima, uz tekstilnu industriju, uslužne djelatnosti i metalsku industriju, kriza najviše prijeti.
– Borba protiv recesije treba se voditi na način da se ljude zapošljava, oživljavanjem industrije i ulaganjem u gospodarstvo. U Hrvatskoj imamo preko 400 tisuća nezaposlenih. Dok u zemljama Europske unije, Švicarskoj ili Austriji omjer zaposlenih osoba i umirovljenika iznosi 5:1 ili 6:1, kod nas je on 1:1. U dogledno vrijeme trebao bi biti barem 2:1, a upravo jedini spas za to je zapošljavanje uz oživljavanja gospodarstva, posebno male privrede i srednjeg poduzetništva. Jer to su tvrtke koje su najadaptivnije za novo tržište, to su područja na koja se treba fokusirati i u koja treba ulagati što više.
Protiv megalomanskih projekata
SSSH ističe Uranija, protivi se otpuštanju radnika i megalomanskim projektima, a zalaže se za stimuliranje manjih investicijskih ulaganja koja brže podižu standard. Nadalje, u smjeru prevladavanje krize sindikati podržavaju donošenje antirecesijskih mjera Vlade, ali ističu kako bi smanjenje plaća radnicima ipak trebao biti zadnji potez. Umjesto toga, smatraju, daleko veće uštede postići bi se mogle u reduciranju sive ekonomije i rada na crno.
– Sindikati državnih službi pristali su na smanjenje plaća kako ne bi izgubili i više, da im se ne bi raskinuli kolektivni ugovori, ali većina djelatnika u javnim službama – kulturi, zdravstvu, znanosti i obrazovanju, na to ne pristaje. Jer smanjenjem plaća, dugoročno gledano imat ćemo samo novi problem – ljudi neće imati kupovnu moć, a ako se ne troši, neće se ni proizvoditi, pa dobivamo novi recesijski ciklus.
Stoga, umjesto na smanjenju plaća, znatne uštede mogu se naći primjerice na reduciranju mnogih potpora i subvencija većim dugoročnim projektima, beneficija dužnosnika, povlaštenih mirovina kao i smanjenjem troškova reprezentacija. A ono što u sklopu radnih mjesta tražimo posebno je i djelotvornije djelovanje države protiv rada na crno i neplaćanja poreza zbog čega se godišnje gube milijarde kuna, pojašnjava Uranija, naglašavajući kako cijela ova rasprava oko plaća javnih dužnosnika – na što će sindikati odgovoriti odgovarajućim sindikalnim radnjama – za Hrvatsku nije sudbonosna jer trenutno ima daleko važnijih pitanja. Strategija razvoja hrvatske industrije, ulaganja u gospodarstvo ili pitanja pravosuđa, smatra, daleko su teži i kompleksniji zadaci.
– Trebamo razgovarati o strategiji razvoja i funkcioniranja pravosuđa, ulaganju u domaću proizvodnju i industriju. Zalažemo se da se konačno svi prioriteti koncentriraju na gospodarstvo, oživljavanje privrede u cjelini i reduciranju skupog državnog aparata, jer pod tim uvjetima Hrvatska bi iz krizne situacije – koja je, smatra Uranija, ne samo refleks globalne krize, već problem koji je započeo još devedesetih godina uslijed posljedica nezakonite privatizacije – mogla izaći već za godinu, godinu i pol dana.
– Zalažemo se da se konačno donese zakon koji će ukinuti zastaru na problematiku načina privatizacije tvrtki iz devedesetih godina jer tu je već ishodište današnje recesije; posljedice su bile preko 400 tisuća izgubljenih radnih mjesta, a stvari još nisu raščišćene. Jasno je dakle, da se moramo okrenuti budućnosti i da možemo biti optimistični, no teret krize, zaključuje, moraju ravnomjerno svi podnjeti, a ne samo radnici i umirovljenici. Bitno je postići konsenzus između sindikata, Vlade i poslodavaca o svim ovim ključnim pitanjima, a u tome se moraju uključiti i političke stranke i jedino pod tim uvjetima možemo izići iz recesije.

 OSIGURATI POMOĆ POSLODAVCIMA

SSSH smatra kako bi država trebala osigurati sredstva za pomoć poslodavcima koji imaju teškoća u poslovanju zbog krize, te za to predlažu osnivanje posebnih antirecesijskih fondova. Taj prijedlog već je u proceduri, kao i prijedlog za formiranje državnoga fonda za pomoć nezaposlenima, kaže Uranija, napominjući kako Hrvatskoj nije potreban MMF jer Hrvatska ima dovoljno vlastitih snaga i kvalitetnih ljudi za vođenje javnog reda i financija.