Patrolnjaci domaćim škverovima

U ovom trenutku novaca ima samo za jedan 40-metarski ophodni brod dok bi se preostala četiri izgradila kroz sljedećih nekoliko godina

Tekst natječaja za izgradnju vanobalnog ophodnog broda za Obalnu stražu već je gotov te bi u slijedećih mjesec dana trebao postati i javan. Doznaje se to iz vojnih i političkih krugova, a kako stvari sada stoje, gradilo bi se po modelu “1 plus 4”, odnosno nakon narudžbe prvog broda u slijedećih nekoliko godina izgradila bi se još četiri. Radi se o manjim brodovima, dužine do 42 metra, a projekt gradnje ophodnjaka veličine korveta, dužine i do 75 metara, ostavljen je za bolja vremena. Prvi su planovi, podsjetimo, bili da se izgradi deset manjih i četiri veća broda, ali financijska kriza diktira mnogo sporiju izgradnju.
Pozivnim natječajem kontra Europe
Premda je premijerka Kosor najavila kako će brodove graditi Brodosplit, sve je izvjesnije da će se ipak odraditi po klasičnom pozivnom natječaju. Čelnica Vlade nedavnu posjetu Splitu začinila je s ovom najavom čisto iz jeftinih političkih pragmatičnih razloga. Pozivni natječaj ići će zbog namjere da se brodovi pod svaku cijenu grade u Hrvatskoj. Posljednjih su mjeseci, navodno, brojna brodogradilišta iz Europe preko političkih veza pritiskala Hrvatsku da se uzme neki od već gotovih projekata u Europskoj uniji, ali se Lijepa naša za sada oduprla takvim pritiscima. Jedno se vrijeme činilo kako će natječaj za brodove biti tako podešen da se može unaprijed znati tko će ga i dobiti. Pri tome je glavni kandidat za posao bio već spomenuti Brodosplit, odnosno tamošnje Brodogradilište specijalnih objekata (BSO). Ipak, prema posljednjim informacijama, natječaj će biti ipak standardiziran tako da svi imaju donekle poštene uvjete da dobiju posao izgradnje. Što je logično tim prije što se Brodosplit posljednjih desetljeća odmakao iz vojnih poslova, tako da je i upitno kako bi i za koliko vremena mogao izgraditi vojne patrolnjake.
Limit od deset milijuna eura
Brodarski institut za MORH je već izradio idejno rješenje, u kojim će se gabaritima brodovi zbilja i graditi. Tako se zna kako bi brodovi trebali biti dužine oko 40 metara, brzine veće od 30 čvorova s najmanje dvije borbene stanice. Iako se u prvom rješenju kao jedna od stanica navodi i pramčani top, moguće je da će se od tog rješenja odustati i da će biti dovoljno brod opremiti s dva mitraljeza 12,7 milimetara. Razlog je jednostavan – novac, jer topovi cijenu broda dosta podižu, a zadani su okviri od maksimalno deset milijuna eura po brodu. Pored toga, u idejnom rješenju je navedeno kako bi brodski motori striktno trebali biti MTU-ov proizvod, ali postoji mogućnost da se ipak ne ograniči ta stavka. Uzimanje MTU motora, doduše, ima svoju logiku jer su tim motorima opremljeni i “Vukovar” i “Dubrovnik”, topovnjače klase Helsinki koje je HRM dobio u sklopu ugovora s Patriom za oklopnjake. Tako bi remont i tehničko održavanje ipak bilo standardizirano za više brodova.
Kako god bilo, nakon potpisivanja ugovora s nekim od natjecatelja, proći će najmanje godinu dana do porinuća prvog broda. Jer, MTU obično traži osam mjeseci vremena da izgradi naručene motore, a potom je potrebno oko četiri mjeseca da se oni ugrade u čitav sustav broda.