Pogon je zamišljen kao servis zadrugarima. Oni sada mogu ostvariti samo bolju otkupnu cijenu. Kroz pogon možemo dobiti proizvod koji udovoljava standardima zemalja EU kao na primjer Francuske, Španjolske. Ako imamo izvoz imamo i veću cijenu koja je i do dvadeset posto veća nego doma, kaže upravitelj Ribarske zadruge Omega 3 Šime Kosor
Ribarska zadruge Omega 3 u utorak iz novog pogona za skladištenje i preradu sitne plave ribe šalje prvi kamion s dvadeset tona prerađenih srdela na zahtjevno francusko tržište. Ribari okupljeni u Omegu 3 nisu mogli poželjeti bolji početak rada četrdeset milijuna kuna vrijednog objekta izgrađenog u benkovačkoj poslovnoj zoni Šopot i za koji im je odobreno potpora u iznosu od 10,7 milijuna kuna iz IPARD programa. Poslali su jasan signal na tržište da imaju pregovaračku moć u određivanju otkupne cijene ribe na domaćem tržištu i mogućnost izvoza.
Prodaj ili baci
Centralni problem ribara vezan uz sitnu plavu ribu je podcijenjenost ulova. Tržište se sastoji od ponude i potražnje. U ovom slučaju na strani potražnje su krupniji sudionici, riboprerađivači poput Osteree, Adrije, Sardine. Oni znaju bolje i kvalitetnije zaštititi svoju poziciju, a njima prije svega odgovara što niža otkupna cijena. Ponudu, ulovni sektor, čini puno razjedinjenih pojedinaca koji nemaju snagu tražiti odgovarajuću cijenu. Bez odgovarajuće infrastrukture riba se treba što prije prodati. U vremenskom tjesnacu ribari su prisiljeni prihvatiti niže otkupne cijene jer je alternativa propadanje ulova i poslovanje u minusu. Početkom rada pogona za prebiranje, sortiranje, obradu, smrzavanje i skladištenje sitne plave ribe IQF tehnologijom stvari se mijenjaju. Dolazi novo razdoblje hrvatskog ribarstva u kojem će se tržišni položaj ribara koji se bave ulovom sitne plave ribe drastično poboljšati.
Novca za kredit i ribare
– Pogon je zamišljen kao servis zadrugarima gdje će oni moći prerađivati i skladištiti ribu te je prodavati kada za to dođe vrijeme. Naši zadrugari sada mogu ostvariti samo bolju otkupnu cijenu. Kratkoročno oni neće spektakularno zaraditi, ali dugoročno njihovi profiti će biti veći, kaže upravitelj Ribarske zadruge Omega 3 Šime Kosor i pojašnjava:
– Rata kredita je velika i nju treba plaćati. Ne možemo sada očekivati od ribara da se odriču dijela svoje zarade zbog plaćanja kreditnog anuiteta. Međutim, kroz pogon možemo dobiti proizvod koji udovoljava standardima zemalja EU kao na primjer Francuske, Španjolske. Ako imamo izvoz imamo i veću cijenu koja je i do dvadeset posto veća nego doma. Stvorit će se razlika u cIjeni tako da će se moći otplaćivati kredit i da će ribari imati veću zaradu. Za to ćemo morati zadovoljiti potrebe stranog tržišta gdje su standardi zahtjevniji i gdje se traži kontinuitet njihovog zadržavanja.
Kosor kaže kako se očekuje da će do kraja godine kroz pogon proći od 1.500 do 2.000 tona srdela. Time će se u bolji položaj staviti i druge hrvatske ribare. Naime, kada udruženi Kaljani počnu izvoziti past će količina ribe na otkupnom tržištu. Počet će djelovati zakon ponude i potražnje. Potražnje za riboprerađivačkim proizvodima ima i stalno raste. Kada padne količina sirovine riboprerađivači će morati početi razmišljati o dizanju otkupne cijene kako bi privolili ribare i zadržali razinu proizvodnje.
Čeka se država
Na taj način benkovački pogon mijenja omjer snaga u cijelom hrvatskom ribarstvu. Ipak, nije sve tako savršeno kako izgleda. Cijeli lanac još uvijek nije upotpunjen, a kao po običaju čeka se država da obavi svoje. Za to vrijeme ribari moraju ulagati dodatnu energiju da održe sustav na nogama. Problem su iskrcajna mjesta.
– Da bi mi dobili kvalitetan proizvod koji tržište zahtijeva, sirovina u cijelom procesu sirovina ne smije prijeći temperaturu od plus četiri stupnja Celzijeva. Većina brodova naše ribarske flote ima tehnologiju za to i ribari je znaju upotrijebiti. I pogon je infrastrukturno opremljen tako kvalitetno da mislim da smo u tom pogledu najbolji u Hrvatskoj. Za prebaciti ribu s broda do pogona bitno je iskrcajno mjesto što je nama u Zadarskoj županiji najtanja karika. Bogatstvo europskih ribarskih nacija je upravo u njima. Nije isto hoće li Gaženica biti osposobljena kao ribarska luka za godinu ili dvije ili da je već sada. Ovaj problem ne može riješiti jedan ribar ili zadruga, ali može Županija i država. Opremanje iskrcajnih mjesta trebalo bi biti prepoznato kao strateški cilj.
najnovije
najčitanije
Županija
SURADNJA DVIJU ŠKOLA
Filipjanci i Parižani zaigrali na turniru
Scena
ULAZNICE U PRODAJI
LEGENDARNI ROCK SASTAV Bijelo Dugme u sklopu turneje ‘Doživjeti stotu’ dolazi i u Zadar
Crna Kronika
PAO S ROMOBILA
NESREĆA U VIRU Mladić pao s električnog romobila i teško se ozlijedio
Crna Kronika
PU ZADARSKA
NA NOVOM BOKANJCU Muškarac zapalio automobil kojeg je prethodno uzeo bez pitanja
Županija
u povljani
PROJEKT VRIJEDAN 55 MILIJUNA EURA: Na Pagu otvoren camping resort s pet zvjezdica
Crna Kronika
PU ZADARSKA
VOZAČ JE UHIĆEN Na Bilom Brigu mrtav pijan skrivio prometnu nesreću pa pobjegao, uhvaćen je
Zadar
NAVIJAČKA PJESMA
VIDEO Predstavljena ‘Diži se grade’, nova zadarska navijačka pjesma: ‘Nastala je iz ljubavi prema…’
Županija
obavijest hep-a
DONOSIMO POPIS Nekoliko ulica u Zadru i županiji dio petka bez struje
Zadar
legendarni veslač
Održana komemoracija za Romana Bajla, zadarskog sportskog velikana
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV