Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

ODLAZAK U ROPOTARNICU Sve izgledniji stečaj kao »dar« za 75. rođendan

04.08.2020. 17:23


Nogometni klub Zadar samo se čudom može oporaviti od dva udarca koji je dobio u godini kada je trebao, a nije, obilježen 75. rođendan ovog kolektiva. Najprije je Grad Zadar još u siječnju odustao od financiranja kluba, a prošli tjedan stigla je i očekivana odluka o odustajanju od svih natjecanja, uključujući i seniore. Još samo se čeka početak otvaranja stečaja nad klubom koji će tako otići u povijest. Novi klub, nazvan gotovo istim imenom, ali sada uz dodatak »hrvatski« u pravnom smislu nema ni najmanje veze sa »starim« NK Zadrom. Trebat će desetljeća i desetljeća da HNK Zadar dostigne ono što se ovih dana šalje u roporatnicu jer, eto, treba voditi računa o svakoj uloženoj kuni. A kako je NK Zadar proglašen rupom bez dna sada se, valjda, kreće iz početka. Bez želje za traženjem za i protiv razloga ovakvoj odluci u dva nastavka donosimo u kratkim crtama povijest NK Zadar. Tekst se još uvijek može pronaći na internetskoj stranici nkzadar.hr gdje je zadnja vijest obljavljena 8. lipnja. Kao glavni izvor podatak korištena je knjiga Drage Marića, 100 godina nogometa u zadarskom kraju objavljena 1995. godine, a većina fotografija preuzeta je s Facebook stranici NK Zadar 1945 24/7 rock’n’roll.


Početak
Nogometni klub Zadar osnovan je 26. travnja 1945. godine, a prve četiri godine djelovao je kao nogometna sekcija unutar Fiskulturnog društva Zadar. Inače, nogomet se u Zadru počeo igrati mnogo ranije. Dana 25. siječnja 1895. učenici zadarske gimnazije prvi su puta organizirano igrali nogomet na uređenom, omeđenom igralištu. Prvi klub nositelj kvalitete u duljem razdoblju u Zadru bila je Sociteta Ginnastica Zara, zatim Dalmazia, a nakon okončanja II. svjetskog rata Zadar. U do temelja razorenom gradu, koji je okončanjem razaranja imao svega 8.600 žitelja, o obnovi sportskog života počelo se razmišljati dok je u drugim krajevima Hrvatske još trajao rat. Na pobudu pokojnih Stanka Klarina, Krsta Petanija, Ljube Magaša i Ljudevita Baučića, dana 26. travnja 1945. godine u društvenoj prostoriji iznad bivše kavane »Central« osnovano je Fiskulturno društvo Zadar s nogometnim, košarkaškim i atletskim odjelom. Stoga se taj datum smatra rođenjem današnjeg NK Zadra. Prvi predsjednik FD Zadar (time i nogometnog odjela) bio je Stanko Klarin, a stručni tajnik Nikola Košta.


Prvi uspjesi
Prvu utakmicu Zadar je odigrao već četiri dana nakon osnivanja, na gostovanju kod Šibenika poražen je s 0:5. Međutim, već sljedeće godine Zadrani su se okitili prvim naslovom i to onim prvaka Dalmacije, pobijedivši u završnici upravo Šibenik te metkovačku Naronu. Prvenstvo Hrvatske u sezoni 1947./48. igralo se kup sustavom, a bilo je podijeljeno u šest područnih grupa. Zadar je u svojoj grupi osvojio prvo mjesto, da bi potom u razigravanju svladao Pulu i plasirao se među osam najboljih klubova HNL-a. Sljedeće sezone u HNL-u je igralo 10 klubova, a Zadar je igrao zadovoljavajuće, zauzeo osmo mjesto i ostao u ligi. Dana 5. siječnja 1949. Zadar je odigrao i prvu međunarodnu utakmicu. Pred 2500 gledatelja na Stanovima protiv bečkog Slovana završilo je 3:3. Dana 9. veljače 1949. godine Zadar je, pod predsjednikovanjem Šime Srzentića, prestao biti odjel FD Zadar i nastavio funkcionirati kao klub.
Godite 1951. Zadar je osvojio Kup Dalmacije i to svladavši drugu momčad Hajduka nakon produžetka. Pred 2000 gledatelja na Stanovima, Zadrani su rijetko viđenom borbenom i kvalitetnom igrom s 3:0 dostigli zaostatak iz prve utakmice u Splitu (4:1) i potom slavili u dodatnom vremenu. Godine 1954. Zadar se po drugi put u povijesti okitio naslovom prvaka Dalmacije i to u sastavu: Košuta (Maržić), Zdrilić, Popović, Starčević, Vladić, D. Gojanović, Gregov, Š. Dukić, M. Kotlar, A. Gojanović, Terzić, Karan, Ljubičić, Mirković, Lupini. Iste godine došlo je do ujedinjenja Zadra, Arbanasa i Bagata u novi klub koji je nazvan Sloga, a njen prvi predsjednik bio je Branko Periša, kasnije poznati košarkaški djelatnik. U proljeće 1958. Zadar je vratio staro ime i Sloga je prestala postojati. Pred početak sezone 1959./60., Zadar su napustili nosioci igre Tomislav Bašić, koji je potpisao za Rijeku te Josip Skoblar, koji je otišao u Beograd. Tamo je postao najbolji igrač Jugoslavije, a vrhunac blistave karijere ostvario je kao igrač Olimpique Marseillea, kada se 1971. godine okitio naslovom najboljeg strijelca Europe, postigavši 44 zgoditka u sezoni, za što je nagrađen Zlatnom kopačkom.




Ulazak u Drugu ligu
Za napredak kvalitete zadarskog nogometa presudno je bilo sjedinjenje klubova Tekstilac i Zadar u TK NK Zadar 14. srpnja 1964. Prvi predsjednik bio je Šime Srzentić a prvi trener legendarni Hajdukov vratar Luka Kaliterna. Godine 1965. Zadar je prvi put ušao u Drugu ligu. Nadmoćno je osvojio prvo mjesto u Dalmatinskoj ligi i u dvije izlučne utakmice riječkim Orijentom izišao kao pobjednik. U prvoj su Zadrani, pred 3000 navijača, slavili s 3:0, što su u uzvratu (poraz 1:0) uspjeli sačuvati. Tjedan dana kasnije Zadar je osvojio amatersko prvenstvo Hrvatske, pobjedom protiv prvaka sjeverne Hrvatske Segeste. Taj do tada najveći uspjeh u povijesti zadarskog nogometa postigli su: Đorđe Vuković, Ante Gajić, Josip Kršlović, Slavko Šegota, Gvido Mičić, Adem Krupić, Lenko Klarin, Silvio Antišin, Živko Matulić, Ive Marinović, Maks Dundov, Ante Martinov, Ljubomir Gnjatović, Zdravko Đaković, Vice Mazija, Ilija Aćimović, Ernest Karlović i drugi. Sljedeće sezone došlo je do promjena unutar momčadi i Zadar nije uspio sačuvati drugoligaški status. U ljeto 1968., izmjenom sustava natjecanja, druga liga podijelila se na četiri skupine (ustvari međurepubličke lige) i Zadar je dobio pravo igrati u zapadnoj skupini. No, godinu kasnije ispao je iz lige, a za ostanak mu je nedostajao svega jedan bod. Izgledalo je da će Zadar ipak ostati u ligi, jer je donesena odluka o njenome proširenju na 18 klubova, no nakon što je odigrao tri utakmice, odluka je promijenjena i Zadar je morao natrag u Dalmatinsku ligu. Tamo je završio na drugom mjestu i izborio pravo na kvalifikacije za Drugu ligu, ali je ovaj put bolji bio Radnik iz Velike Gorice.


Turbulentne sedamdesete
U sezonama 1971./72. i 1972./73. Zadar je osvojio Dalmatinsku ligu, ali mu se na putu do druge lige ispriječio Rovinj. 1973. godine osnovana je jedinstvena hrvatska liga, u kojoj je Zadar zauzeo treće mjesto, sa samo dva boda iza prvaka Varteksa. U sezoni 1976./77. Zadar je ponovno došao do kvalifikacija za Drugu ligu, ali ovaj put ispriječio se prvak sjeverne lige BSK iz Slavonskog Broda. Brođani su na svom terenu slavili s 4:0, a Zadrani pred 6000 gledatelja na Stanovima s nedovoljnih 2:0. U sezoni 1977./78. Zadar nije uspio biti među prvih osam u skupini HNL, te nije ušao u ponovno objedinjenu HNL, ali se sljedeće sezone prošetao Dalmatinskom ligom i vratio u jedinstvenu HNL.
Tih godina imao je Zadar i velikih financijskih problema i bio je praktički pred gašenjem. Ipak, kada je već izgledalo da će se klub, pritisnut dugovima od preko milijardu ondašnjih dinara, morati rastrojiti, 3. veljače 1983. održana je osnivačka skupština i klub je utemeljen na novim osnovicama. Na njegovo čelo došao je 35-godišnji dipl. ekonomist Vjekoslav Braco Šuljić, a upravu su također činili mladi i poduzetni gospodarstvenici. Na rezultatskom planu klub je daleko zaostao i oni ga nisu mogli spasiti od ispadanja iz HNL, ali su postigli pobjedu koja je Zadru život značila. Oslobodili su se zaostalih novčanih dugova, nastalih od Mediteranskih igara 1979. i prvi put uspjeli osigurati podršku društveno-političkih tijela grada. U sezoni 1983./84. Zadar je osvojio drugo mjesto u Dalmatinskoj ligi iza Splita, te je osvojio Kup Dalmacije. Postao je potom pobjednik Kupa za Hrvatsku, pobjedom nad Orijentom, te je u Stanovima, u sklopu 1/16 finala Kupa Maršala Tita, dočekao titogradsku Budućnost, koja je ipak bila prejaka i slavila je s 4:0.


Povijesna 1985.
Posebno je upečatljiva bila sezona 1984./85. Zadar je opet ponovno postao prvak HNL – Jug, te je osvojio dodatnu kvalifikacijsku skupinu pa je u dvije utakmice s pobjednikom druge skupine Zagrebom odlučivao tko će u drugu ligu. Na prvu utakmicu u Zagreb Zadar je morao bez prvoga vratara Lazovića, no odlično ga je zamijenio Božo Surać. Iako je vinkovački sudac bio besramno na strani Zagreba, Zadrani se nisu dali. Najprije je potpuno bezrazložno isključen strijelac vodećeg pogotka Davor Todorić pa je izmišljen jedanaesterac, kojega je kod 2:1 za Zagreb Surać obranio, da bi Kazimir Vulić, iako je Zadar imao 10 igrača, poravnao na 2:2. U uzvratu na Stanovima nezapamćeno zanimanje. Čak 12.000 gledatelja htjelo je podržati Zadar u nastojanju ostvarenja 19-godišnjeg sna – ponovnog ulaska u Drugu ligu. Utakmica je bila infarktna. Poveo je Zadar zgoditkom Kvartuča u 42. minuti, a izjednačio je Kurbaša u 84. Pristupilo se izvođenju jedanaesteraca. Kod rezultata 7:7 Pavković je pogodio vratnicu, a Neven Gagić, kroz noge vrataru Zagreba Ševi, odveo Zadar u drugu ligu. Nakon utakmice uslijedilo je neviđeno slavlje. Nogometni Zadar nikada ranije to nije doživio. Taj datum vrijedi zapamtiti, 30. lipnja 1985. Uz igrače koji su odigrali završnu utakmicu (Lazović, Mario Ćutuk, Gagić, Ćoso, Vlado Čutuk, Stegnjaić, Vulić, Kvartuč, Bašić, Kalapač, Zrilić, Marušić, Rakić), za ostvarenje ovog povijesnog uspjeha također su vrlo zaslužni: predsjednik Vjekoslav Šuljić, tajnik Ante Jurjević, treneri Gnjidić, Pinčić i Vidov, te igrači: Božidar Surać, Ante Serdarević, Mladen Vrsaljko, Vinko Bukvić, Davor Todorić i Miodrag Paunović. Sezona još nije bila gotova. Zadar je, kao amaterski prvak Hrvatske, morao dalje igrati za prvaka Jugoslavije, ali motiva više nije bilo. Iako je turnir igran u Zadru, izgubio je od prvaka Slovenije Kopra.


Pad pa povratak
U Drugoj ligi Zadar se zadržao samo jednu sezonu, jer je završio na pretposljednjem mjestu i ispao u niži rang. U HNL – Jug Zadar je izborio drugo mjesto i u kvalifikacijama za Drugu ligu ponovno se namjerio na Zagreb. Protivnik je ovaj put bio kvalitetniji i spremniji, te je već u prvoj utakmici u Zadru, pred 10.000 navijača, slavio s 0:1. U uzvratu je bilo 2:1 za Zagreb. Od sezone 1987./88. opet je ustaljena jedinstvena HNL, a Zadar je zauzeo deseto mjesto. Od jeseni 1988. krenula je Međurepublička liga, a prve sezone Zadar se nije dobro snašao te je zauzeo 14. mjesto od 18 klubova. Sljedeće sezone momčad je pojačana te je zauzela drugo mjesto, iza Zagreba, dokazavši da se stvara sastav sposoban i za veće uspjehe. Za sezonu 1990./91. klub se dobro pripremio u svakom pogledu. Novi sastav Zadra u MRL – Zapad krenuo je silovito i mljeo je sve pred sobom. Suparnike je na Stanovima pobjeđivao i s pet-šest zgoditaka razlike. Igrao je igru koja je punila stadione, a Stanovi su postali pretijesni. Prvi čovjek kluba i direktor Zadarkomerca Ante Jurjević odlučio se na izgradnju nove istočne tribine sa sportsko-poslovnim prostorima. Kolo prije kraja prvenstva Zadar je Jugokeramici pobjegao dva boda i osigurao naslov prvaka, te nakon šest godina stekao pravo nastupa u drugoj ligi. Sastav Zadra: J. Vulić, Galac, Uvodić, Vrsaljko, Ševo, Šorgić, Zrilić, Šimunić, Soldo, Papić, Rakić, Gagić, Čačić, Hrnjić, Šestan, Dervišević, Maretić, Ljubičić, Desnica. Trener Ante Čačić. Pomoćni treneri: Miodrag Paunović i Jakov Pinčić.


Najveći dosezi od 1945. do 1991.
Druga liga
1965./66., 1968./69., 1969./70., 1985./86.
Kup
1951. 1/32 Zadar – Hajduk 1:2,
1963./64. 1.kolo Zadar – Hajduk 0:1,
1964./65. 1/16 TK Zadar – Hajduk 2:3,
1967./68. 1. kolo TK Zadar – Hajduk 2:5,
1968./69. 1/16 Zadar – Dinamo (Zagreb) 1:4,
1984/85. 1/16 Zadar – Budućnost (Podgorica) 0:4,
1990/91. 1/16 Zadar – Rijeka 2:4 (0:0).


1971.
Josip Skoblar osvojio je Zlatnu kopačku koju je zaslužio kao igrač Olympique Marseillea