U NETAKNUTOJ DIVLJINI »Najteži dio staze, ali možda i najveći dar, je upravo samoća«

Znate li da je Zadarska županija, njen »komadić« Velebita te obližnjih rijeka, dio najduže trail staze u Hrvastkoj – Via Adriatica? Naime, Via Adriatica Trail je prva hrvatska dugometražna staza, duljine 1.100 km, a proteže se od poluotoka Kamenjak u Istri do Prevlake u Dubrovniku. Zadarska Županija nalazi se na petoj i šestoj dionici trail staze te prolazi duž Velebita, preko Vaganskog vrha, Tulovih greda, kanjona Krupe do izvora Zrmanje… Sve zaista mjesta koja se najbolje mogu doživjeti u šetnji, gledajući, dišući i osluškujući prirodu. Šetači se javljaju s predivnim fotografijama prirode, javljaju o noćenju u blizini stada divljih kona, oduševljeni i divnim širokogrudnim domaćinima koji su uvijek spremni pomoći – od pastira, preko mještana koji žive u blizini staze i čija su srca i kuće uvijek otvoreni za šetače.

Dolazak sve većeg broja stranaca
– Staza je nastala prije tri godine entuzijazmom nekolicine istomišljenika iz planinarsko-pustolovne udruge Aktiv Natura iz Zagreba, na čelu sa idejnim začetnikom Srećkom Vukovom. Osim u dužini, ljepota staze leži i u tome što prikladno spaja sve hrvatske Dinaride sa morem, pružajući hodaču priliku da uz iskustvo netaknute divljine uživa u spektakularnim pogledima na Jadransko more. Iako prvenstveno planinarska staza, ona ujedno spaja prirodu i sa svim bitnijim kulturološkim i povijesnim znamenitostima, dajući tako hodaču šaroliki spektar emocija putem, govori nam Tatjana Šavorić iz Vie Adriatice.
O tome koliko staza predstavlja veliki izazov najbolje svjedoči činjenica da je u tri godine, koliko postoji, stazu prešlo tek sedmero »thru hikera« (hodača koji su je prošli u cjelosti), a od toga troje ove godine.
– Trenutno je na stazi troje hodača s ciljem prelaska cijele staze, naši Karmen, Audrey i Thomas. Posebnost svih godina je dolazak sve većeg broja stranaca koji uživaju u našem podneblju hodajući ovom stazom, promovirajući ljepote Lijepe Naše, te prenoseći svoje dojmove jačaju i naš outdoor turizam. Uz hodače koji su stazu prošli u cjelosti, postoji i veliki broj ljudi koji su ju prošli sekcijski po dionicama, birajući tako dionice koje njima najviše odgovaraju, što zbog lokacija, što zbog težine, pa tako i vremena potrebnog za njeno prehodavanje, pojašnjava Tatjana dodajući kako iako postoji službena web stranica, hodači se većinom javljaju s upitima na facebook stranici Via Adriatica Trail, kao i na facebook stranici namijenjenoj hodačima »Via Adriatica hiker’s corner«.

«Trail angeli«
– Hodačima pomažemo savjetima, razgovorima, kako prije, tako i tijekom samog hodanja. Ponosni smo na iznimno veliku zajednicu »trail angela«, lokalnih ljudi koji pomažu hodačima u nabavljanju namirnica, savjetima vezanim uz lokalne puteve ili ih ugoste u svojim domovima, omogućavajući im tako predah i pranje odjeće. Izbor je na njima, nude ono što u datom trenutku mogu i to rade velikog srca. To je naša najveća snaga i poruka koju šaljemo prema svijetu. Naša velika i nesebična srca, ističe ponosno Tamara.
Kaže nam kako na projektu staze radi nekolicina osoba, zaduženih za promociju, medije i pomoć samim hodačima. Ne financiraju se iz nijednog projekta, niti dobivaju potporu od ministarstava ili države.
– Sve što radimo je na volonterskoj bazi. I ponosni smo na tu činjenicu i veličinu projekta koji je nastao samom ljudskom upornošću i zalaganjem. A upornost, zalaganje i solidarnost su baza svakog planinarenja i duboko ukorijenjeni u svakom planinaru, zaključuje Tatjana.

Planine kojima prolazi Via Adriatica
Staza prolazi i spaja sve hrvatske Dinaride te šetači pred sobom imaju poprilično izazovnu i zahtjevnu stazu. Prelaze tako od Učke, Grobničkih Alpi, Snježnika, Risnjaka, masiva vinodolskog i senjskog zaleđa, preko Velebita, Dinare, Svilaje, Kozjaka, Poljičke planine, omiške Dinare, Biokova, Zmijskog brda (Monte Vipera), do Snježnice.
Putem nailaze i na vrhove od preko 1.000 metara, a to su Vojak (Učka), Obruč (Grobničke Alpe), Snježnik (Goranska visoravan), Risnjak (Goranska visoravan), Tuhobić (Goranska visoravan), Zagradski vrh (vinodolsko zaleđe), Veliki Rujnik (vinodolsko zaleđe), Vučjak (sjeverni Velebit), Visočica (srednji Velebit), Budakovo brdo (srednji Velebit), Prikinuto brdo (srednji Velebit), Visibaba (srednji Velebit), Vaganski vrh (južni Velebit), Sveto brdo (južni Velebit), Tulove grede (južni Velebit), Sinjal (Dinara), Velika duvjakuša (Dinara – troglavska skupina), Svilaja-vrh (Svilaja), Šćirovac (Biokovo), ​Sveti Ilija (Biokovo), Sveti Jure (Biokovo), Vošac (Biokovo), Sveti Ilija (Snježnica).
Osim planina putem će se moći uživati u predivnim rijekama Raši, Cetini, Zrmanji, Ombli, Ljutoj, Krčiću, Krupi, Krnjezi i Butižnici, kao i u jezerima – Perućkom i Baćinskom jezeru.

Zaštićena područja
Hodači imaju priliku upoznati prirodna bogatstva i ljepote ovog dijela Hrvatske te prolaze kroz brojna zaštićena područja. Tako prolaze kroz: Značajni krajobraz Donji Kamenjak, Značajni krajobraz Labin-Rabac-Prklog, Park prirode Učka, Nacionalni park Risnjak, Park prirode Velebit, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Nacionalni park Paklenica, Posebni geomorfološko-hidrološki rezervat Krčić, Spomenik prirode Cetina-Vrela, Posebni rezervat Jadro, Značajni krajobraz Kanjon Cetine, Značajni krajobraz Brela, Park prirode Biokovo, Posebni rezervat u moru – Malostonski zaljev, Park šuma Trsteno-Brsečine, Spomenik parkovne arhitekture Dvije platane u Trstenom te Značajni krajobraz Rijeka Dubrovačka.

Kroz 7 županija i 53 općine
Županije i općine na stazi šetača: Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska te Dubrovačko-neretvanska županija.
Staza prolazi kroz 53 općine: Medulin, Marčana, Barban, Raša, Labin, Kršan, Mošćenička Draga, Lovran, Opatija, Matulji, Kastav, Viškovo, Klana, Bakar, Lokve, Delnice, Fužine, Općina Vinodolska, Novi Vinodolski, Senj, Karlobag, Starigrad, Jasenice, Obrovac, Gračac, Ervenik, Knin, Kijevo, Vrlika, Sinj, Muć, Lećevica, Kaštela, Solin, Klis, Split, Podstrana, Omiš, Brela, Baška Voda, Makarska, Tučepi, Podgora, Gradac, Ploče, Trpanj, Orebić, Janjina, Ston, Dubrovačko primorje, Dubrovnik, Župa Dubrovačka i Konavle.

Amerikanka hrvatskih korijena prošetala 550 kilometara!
Stazu duž cijelog Jadranskog mora među šetačima prolazi i Audrey DePaepe, Amerikanka hrvatskih korijena. Ona je na proputovanju duž cijele staze te je trenutno na skoro pola puta. Prije oko mjesec dana stavila je težak ruksak na leđa u koji je spremila svoj dom za sljedećih nekoliko mjeseci te – put pod noge. Uspjeli smo je »uhvatiti« zahvaljujući Tatjani Šavorić iz Vie Adriatice te smo je kontaktirali putem messengera dok se penjala na Lišanjski vrh na Dinari. Audrey je prije par dana upravo prošla i kroz našu županiju.
– Dolazim iz Portlanda, SAD, iako trenutno živim u Barceloni. Moja majka je rodom iz Primoštena. Odlučila sam se na ovu šetnju jer sam osjećala poziv da upoznam ovu zemlju, kulturu i ljude. Također, na jedan način, ova šetnja mi je pomogla da upoznam bolje i sebe, govori nam ova 24-godišnja Amerikanka hrvatskih korijena.
Dodaje kako su se ove nedjelje navršila četiri tjedna na trailu, odnosno u šetnji, od čega je dva tjedna provela sama na putu. Jučer je bila na pola staze (Lišanjski vrh na Dinari), a iza nje je već 550 kilometara koje je prošetala!
– Najteži dio staze, ali možda i najveći dar, je upravo samoća. Bilo je trenutaka kad sam išla i po mjestima gdje nije bilo jasnog puta, samo s GPS-om kao vodičem. Ponekad sam se brinula da bih se mogla izgubiti ili upasti u neku nevolju, a da nemam nikoga tko bi mi pomogao. Međutim, upravo zbog prelaženja preko ovih prepreka shvatila sam što sve mogu. Također, Via Adriatica ima veliku zajednicu koja je puna podrške i sretna sam što sam dio toga, piše nam preko messengera Audrey.
Na pitanje koji joj je najljepši dio ove šetnje ističe da je najljepši dio od Vaganskog vrha do Svetog brda i Zlatinog skloništa.
– To je bio dan nakon oluje na planini, nebo je bilo čisto, prekrasni pogledi i prijateljski ljudi koje sam srela duž staze bilo je sve što je trebalo da mi podigne duh, ističe Audrey.

STAZA
Via Adriatica Trail je prva hrvatska dugometražna staza, duljine 1.100 km, a proteže se od poluotoka Kamenjak u Istri do Prevlake u Dubrovniku

»Trenutno je na stazi troje hodača s ciljem prelaska cijele staze, naši Karmen, Audrey i Thomas. Posebnost svih godina je dolazak sve većeg broja stranaca koji uživaju u našem podneblju hodajući ovom stazom, promovirajući ljepote Lijepe Naše, te prenoseći svoje dojmove jačaju i naš outdoor turizam«
Tatjana ŠAVORIĆ