Izgraditi povjerenje čitatelja i medija

Da su samoregulacija medija i novinarstva općeprihvaćeni način primjene etičkih načela koji se uspješno primjenjuje u svijetu i EU, zaključak je okruglog stola održanog u prostorijama redakcije Zadarskog lista s koje je potom odaslan poziv za oživljavanje poticaja na samoregulaciju svim kolegama u okviru svojih mogućnosti
U okviru projekta Europskog povjerenstva i UNESCO-a u subotu je u prostorijama redakcije Zadarskog lista održan okrugli stol o novinarskoj etici i samoregulaciji medija u Hrvatskoj gdje su kao gosti-predavači sudjelovali poznati medijski stručnjaci. Elisabeth Ribbans, izvršna urednica The Guardiana i Ognian Zlatev, direktor Media Development Centra u Sofiji i UNESCO-ov savjetnik, predstavili su prednosti samoregulacije u razvijenim medijskim sredinama, dok su o stanju u lokalnim medijima govorili prof. dr. Stjepan Malović i prof. dr. Gordana Vilović.
Goste okruglog stola u ime domaćina, redakcije Zadarskog lista, pozdravio je glavni urednik Luka Perić, te prof. dr. Josip Vidaković, pročelnik Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, a potom se svim gostima i brojnim predstavnicima zadarskih medija uvodnom rječju obratio Nedjeljko Jusup, savjetnik direktora i glavnog urednika Zadarskog lista. Posebnu podršku iskazao je i zadarski župan Stipe Zrilić, kazavši kako je svjestan da svi zadarski mediji ne izvještavaju jednako, no dodao je da je Zadarska županija uvijek otvorena za suradnju i konkretne prijedloge.
Nedjeljko Jusup, utemeljitelj i prvi glavni urednik Zadarskog lista, govorio je o tradiciji, značaju i stanju medija u našoj županiji, nakon čega je iznio kratak pregled razvoja novinarstva na našem području podsjetivši kako je Zadar u 19. stoljeću bio novinarska metropola gdje je, između ostalog, izlazila i prva novina na hrvatskom jeziku, Kraljski Dalmatin.
Zadar – medijsko čudo ili čudovište?!
– Zadar je vrlo specifičan medijski grad. Čak 15 medija djeluje na ovom području počevši od dnevnih novina, tjednika, dopisništava, pa do radija, televizije i news-portala, što ga čini prilično jakom medijskom sredinom. Početkom 90-ih godina u Zadru se dogodio svojevrsni medijski “boom”, a danas u novinarstvu radi gotovo 250 djelatnika. Zbog toga neki kažu da je Zadar medijsko čudo, dok oni drugi tvrde da nije nikakvo čudo, nego medijsko čudovište. Ja bih rekao da je riječ o povratku u slavne dane zadarskog novinarstva, kazao je Jusup.
Predavanje je nastavljeno raspravom o etici na internetu o kojoj je govorila prof. dr. sc. Gordana Vilović ističući važnost samoregulacije u tom segmentu, prvenstveno zbog toga što taj medij danas okuplja iznimno mnogo mladih ljudi. Osim za vijesti, koje se objavljuju na news-portalima, Vilović je istaknula kako su vlasnici portala odgovorni i za komentare koje čitatelji ostavljaju ispod objavljenih tekstova, a gdje se često možete pročitati i govor mržnje, uvrede i slično, što je, naglasila je, najuputnije odmah ukloniti.
O iskustvu samoregulacije potom je govorila i Elisabeth Ribbans iz Guardiana koja je kazala kako njezina novina, treći najčitaniji tzv. kvalitetni dnevnik u Velikoj Britaniji, a drugi najčitaniji news-portal u svijetu nakon New York Timesa, u svom tiskanom izdanju ima posebnu stranicu namijenjenu komunikaciji sa čitateljima i njihovim primjedbama na kojoj se nalaze i ispravci iz prethodnih izdanja. Opisala je način funkcioniranja samoregulacije u The Guardianu, ali i u Velikoj Britaniji općenito, gdje nakon novinarske i uredničke samoregulacije važnu ulogu ima i njihovo Vijeće za medije što u konačnici rezultira s manje posla za odvjetnike. Napomenula je i to da, ukoliko i dođe do sudskog spora, u Velikoj Britaniji taj proces traje svega dva do tri mjeseca, dok kod nas takvi sporovi završavaju tek nakon dvije ili tri godine.
Bitno je ispraviti greške
Kada govorimo o news-portalu, Ribbans je istaknula da se greške, s obzirom na brzinu i količinu objavljenih informacija događaju i da ih ne treba negirati, već što je prije moguće popraviti. To, podcrtala je, znatno utječe na povjerenje između čitatelja i novinara.
Nakon Ribbans svoja je iskustva o istoj temi iznio i Ognian Zlatev, direktor Media Development Centra u Sofiji i bivši predsjednik mreže medijskih centara Jugoistočne Europe, koji je kazao kako se nada da će hrvatski novinari uspjeti sami pronaći način za samoregulaciju, jer je to bolje nego čekati da to reguliraju vlasti i nametnu određene restrikcije.
– Hrvatska će uskoro postati članica EU. Stoga je ovo pravo vrijeme za političare da kažu „ovo su zahtjevi iz Bruxellesa” i tako nametnuti neke neželjene restrikcije. Slično se dogodilo u Bosni i Hercegovini gdje se Vijeće za medije suočava s velikim teškoćama. Tamo su mediji pod velikim pritiskom političara i raznih ekonomskih grupacija, a kako su mediji i u tom dijelu svijeta u lošem financijskom položaju, vijeća za medije nerijetko ispunjavaju očekivanja onih o kojima financijski ovise – istaknuo je Zlatev koji nadu za nekim povoljnijim financijskim stanjem vidi u europskim medijskim kućama koje se u posljednje vrijeme pojavljuju i na ovim područjima zaključivši kako prostor za samoregulaciju otvara samo manja ovisnost.
Nakon okruglog stola o temi etike i samoregulacije u novinarstvu gosti su nastavili raspravljati u neformalnom razgovoru i druženju uz ručak u restoranu Bruschetta.
 

Samoregulacija je moguća u pojedinim redakcijama

Živimo u vremenu kada su etika novinarstva i poštovanje etičkih načela u medijima pali na alarmantno nisku razinu. Samoregulacija medija i novinarstva opće je prihvaćeni način primjene etičkih načela koji se uspješno primjenjuje u svijetu, a pogotovo u EU. U Hrvatskoj samoregulacija nije prihvaćena, unatoč odluci godišnje skupštine HND iz 2006. godine da se osnuje vijeće za medije, pa je tako, uz Francusku i Sloveniju, jedina koja ga još uvijek nema – istaknuli su organizatori okruglog stola napomenuvši kako se i bez institucionalnih tijela samoregulacija može primjenjivati u pojedinim redakcijama, kao što to pokazuju brojni primjeri u inozemstvu.

“Zadarski list zadnja utvrda kulturne rubrike”

Bez obzira na to što kod nas još uvijek ne postoje vijeća za medije, svaka redakcija za sebe po pitanju samoregulacije može napraviti korak više uvodeći kodeks i etiku koju će slijediti. Zadarski list je na pohvalnoj razini, a od nekih kolega čujem kako je “zadnja utvrda kulturne rubrike” – kazala je Gordana Vilović pozvavši sve sudionike i goste okruglog stola na oživljavanje poticaja na samoregulaciju u okviru njihovih mogućnosti.