PDV na kruh i mlijeko neće rasti na 10 posto

Vlada trenutno nije spremna prihvatiti ni preporuku MMF-a da se dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu podigne sa 65 na 67 godina. I tu odredbu najvjerojatnije neće mijenjati do kraja mandata

Vlada zasad ostaje kod plana da od 1. siječnja sljedeće godine na kruh, mlijeko, lijekove, knjige ili kino ulaznice naplaćuje PDV od 5 posto, što je minimalna stopa tog poreza koju propisuje Europska unija. To znači da nije spremna prihvatiti sugestiju MMF-a da zbog smanjenja proračunskog minusa i rasterećenja gospodarstva na te proizvode naplaćuje PDV od 10 posto. Potvrdio je to i ministar financija Slavko Linić, ističući kako uglavnom stoje MMF-ovi zaključci o stanju u Hrvatskoj. Uz to, Vlada trenutno nije spremna prihvatiti ni preporuku MMF-a da se dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu podigne sa 65 na 67 godina. I tu odredbu najvjerojatnije neće mijenjati do kraja mandata.
– U smjernicama za izradu proračuna za sljedeće dvije godine mi smo predvidjeli PDV od 5 posto, umjesto nulte stope koju moramo ukinuti. Zasad Vlada nema namjeru to mijenjati, a također nemamo namjeru mijenjati ni uvjete za odlazak u mirovinu, kazao je ministar financija.
Bitka za BDP
Upozorio je ipak da će u slučaju da sljedeće godine ne bude planiranog rasta od 1,7 posto, a MMF tvrdi da bi taj rast mogao biti tek 0,7 posto, Vlada morati razmišljati i o svim sugestijama MMF-a, koji prvenstveno preporučuju dodatne rezove u proračunu i dodatno porezno rasterećenje gospodarstva. Ministar Linić ističe kako situacija jest zabrinjavajuća, kako ju ocjenjuje i MMF.
– Vlada će se nastaviti smanjenje deficita u proračunu i u sljedećoj godini, a to je moguće postići jedino štednjom ili rastom BDP-a, pa ako rasta ne bude jedini način je ono što sugerira i MMF – novi rezovi, kazao je Linić. Vlada, napomenuo je Linić, nastavlja voditi bitku za veći BDP, ali ako se ti planovi u sljedećoj godini ne ostvare, alternativa može biti samo štednja jer prostora za dodatno porezno opterećenje građana ili gospodarstva, kako bi se financirali preveliki rashodi, nema. Ministar upozorava i na to da je i MMF u svom izvješću konstatirao kako su građani i gospodarstvo porezno opterećeni i da se jedino može dodatno oporezivati bogate, a to onda, prema ministru financija, znači oporezivati one koji imaju vrijednu imovinu.
Rast javnog duga
Što se tiče naglog rasta javnog duga, na što MMF posebno upozorava, Linić ističe kako je to posljedica preuzimanja više od devet milijardi kuna obveza brodogradnje te kredita željeznica. Od javnih poduzeća ministar očekuje da do kraja godine uspješno dovrše svoje restrukturiranje, a ponovio je još jednom da nije zadovoljan realizacijom investicijskog plana u tim tvrtkama.
– U osam mjeseci realizirano je svega 30 do 35 posto planiranog što   znači da se do kraja godine treba učiniti veliki napor da bi se postigao zacrtani plan o nultnoj stopi rasta BDP-a, kazao je ministar financija.
Ministar Linić potvrdio je i da je Porezna uprava već dobila prve zahtjeve za predstečajne nagodbe, koje bi trebale nakon dogovora vjerovnika značiti konsolidaciju u tvrtkama s problemima. Ministar nije htio govoriti o kojim je slučajevima riječ, ali uvjeren je da će do kraja mjeseca pristići najveći broj zahtjeva od onih koji zadovoljavaju uvjete za predstečajnu nagodbu, a jedan od njih je i nelikvidnost dulja od 60 dana, a koji žele restrukturiranje i nastavak poslovanja.