Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Proizvođači školjaka jedva dočekali otvaranje granica

Autor: Ante Vidović

03.10.2012. 22:00
Proizvođači školjaka jedva dočekali otvaranje granica

Foto: Josip PORTADA



Iz EU su otezali dolaske kod nas, veliki su bili razmaci između njih. Posljednji put su bili prije godinu dana i izgleda da smo tada udovoljili sve tehničke uvjete. Sada je donesena politička odluka kojom se nama dopušta izvoz, kaže načelnik Odjela za ribarstvo pri Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Lav Bavčević


Domaći uzgajivači i sakupljači školjaka dobili su mogućnost izvoza svog proizvoda u zemlje članice Europske Unije. Time su konačno stvorene pretpostavke za razvoj ove grane domaćeg gospodarstva što je do sada bilo ograničeno na okvire domaćeg tržišta. Izvoz u zemlje EU prekinut je 1992. godine. Do tada se europskim kupcima godišnje otpremalo do 1.500 tona školjki. Izvoz je prekinut zbog uvođenja novih restriktivnih propisa Europske komisije. Za naše potencijalne izvoznike ova zabrana vrijedi punih dvadeset godina iako posljednjih godina uzgoj školjaka, njihovu preradu i transport tretiramo bolje nego neke članice EU. Davanjem zelenog svjetla domaći proizvođači samo na talijansko tržište mogu na godišnjoj razini prodati od 300 do 500 tona školjki. Ove vijesti posebno su zanimljive za uzgajivače na području Zadarske županije uz jugoistočnu stranu otoka Paga, u Novigradskom moru i Velebitskom kanalu. Prema studiji razvoja marikulture, kroz zoniranje uzgoja ribe i školjaka, u akvatoriju Zadarske županije predviđena je proizvodnja od 2.000 tona školjaka.
Rješavanje viškova
– Europa je napravila prilično stroge propise za uzgoj školjaka i Hrvatska je morala sve to provesti prije nego što joj se dopustio izvoz. Morala je izmijeniti zakone o hrani i veterini, napraviti pravilnike, takozvani higijenski paket koji obuhvaćaju higijensku ispravnost hrane, educirati uzgajivača, osigurati određene kapacitete i proglasiti zone za uzgoj školjaka na kojima se vrši monitoring. Ekipa iz Uprave za veterinarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede napravila je veliki posao. Tek kad smo sve obaveze ispunili mogli smo tražiti dopuštenje za izvoz u EU. S njihove strane oni su imali neke sitne primjedbe i jako su otezali dolaske. Veliki su bili razmaci između njih. Ne znam čemu je to razlog. Posljednji put su bili prije godinu dana i izgleda da smo tada udovoljili sve tehničke uvjete. Sada je donesena politička odluka kojom nam se dopušta izvoz, kaže načelnik Odjela za ribarstvo pri Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Lav Bavčević te pojašnjava što hrvatska tom odlukom dobiva:
– Budući da izvoz do sada nije bio moguć, sav uzgoj i sakupljanje školjaka u Hrvatskoj bili su koncentrirani na domaće tržište. Kada govorimo o njemu golema je razlika u potrošnji u sezoni i izvan nje. Većina je svoje kapacitete baždarila prema sezoni. Problem su viškovi koji nastaju u proizvodnji. Ono što se ne proda u sezoni propadne ili se izvan sezone mora prodavati po nikakvim cijenama. Sada se ti viškovi mogu izvesti jer Europa traži školjku. Istina, mi već sljedeće godinu ulazimo u EU na zajedničko tržište, ali ovo razdoblje sada se može iskoristiti za uspostavljanje prvih kontakata, raditi na udruživanju. Vani je teško nastupiti s malim količinama.
Problema s viškovima imaju u Poljoprivrednoj zadruzi Paklenica iz Starigrada. Oni su prije tri godine odlučili krenuti u osnivanje zadruge i pokrenuti proizvodnju dagnji u Velebitskom kanalu. Imaju dva uzgajališta na površini od jednog hektara, jedno u Selinama, a drugo na izlazu iz Starigrada prema Rijeci. Maksimalna proizvodnja je 50 tona dagnji godišnje. Zbog varljive turističke sezone pojavio im se višak proizvodnje od trideset tona.
 Nestabilnost turizma
– Sezona je po pitanju prodaje bila dosta teška. Gostiju je bilo, ali njihova je kupovna moć bila slaba. Problem je i što su dagnje u restoranima precijenjene. Porcija se prodaje po osamdeset do devedeset kuna. Znači kilogram dođe sto i pedeset kuna, a kupuju ga za deset kuna. Također otkupna cijena od sedam kuna za nas je bila neisplativa. Njen pad su izazvali proizvođači sa šibenskog i dubrovačkog područja. Oni su imali velike proizvedene količine i u uvjetima slabe potrošnje orijentirali su se na naše tržište. Sve je to utjecalo na prodaju ove godine. Nama je ostalo tridesetak tona daganja i bilo bi odlično kada bi se pronašao neki kupac s područja EU. Vrlo rado bismo mu prodali sve, kaže upravitelj zadruge Ivan Bušljeta.
Ovo je samo još jedan dokaz kako se proizvodnja hrane ne smije temeljiti samo na turizmu koliko god ta priča elegantno i jednostavno zvučala. Treba se okrenuti konkretnoj proizvodnji i izvozu. Otvaranje EU granica konačno će dovesti do ravnopravne tržišne utakmice. Naime, dok je izvoz iz Hrvatske u EU bio zabranjen, školjke iz zemalja EU su se nesmetano uvozile kod nas. Tako se na domaćem tržištu prodaju dagnje iz Španjolske i Italije.
– Od otvaranja granica mi ćemo samo imati koristi. Hrvatsko tržište je premalo za ozbiljniju potrošnju. Puna proizvodnja se i nije mogla razvijati zbog toga što se dugo godina nije moglo izvoziti. Također, dok se nama zabranjivao izvoz mi smo se ovdje morali boriti s talijanskim i španjolskim proizvođačima. Nova mogućnost potaknut će postojeće proizvođače na povećanje kapaciteta i nove investitore da uđu u posao. Nama je u planu povećati proizvodne kapacitete s postojećih pedeset na 200 tona, govori Bušljeta te dodaje:
– Mi smo sada na početku te treba stvarati poslovne kontakte. Imamo kvalitetan proizvod. Na našem području ima četiri uzgajivača dagnji i planiramo zajednički izlazak na tržište. Tu su uz PZ Paklenica, Braniteljska zadruga Dagnja, Ivica Trošelj i Duje Šarlija. Prvi razgovori između nas su obavljeni i postoji interes za zajedničkom suradnjom.


Izvoz kamenice za uzgoj




Mogućnost izvoza školjaka bit će posebno interesantna uzgajivačima kamenica.
– Kamenica koju mi imamo je europska. Ona je nestala u Francuskoj zbog zaraze parazitima i danas se uzgaja na jako malo područja. Nju je zamijenila druga kamenica. Europska kamenica je jako cijenjena i još uvijek ima veću cijenu od drugih. Ako bismo mi nastavili gospodariti kao do sada, znači ne unositi svašta u more, onda bismo mogli izvoziti kamenicu za uzgoj u Francusku, otkriva poslovne mogućnosti Lav Bavčević.