U zadnjih 15 godina u Zadru je izvršen ekocid

Slika korisnika valentinam
Atana Grbić upozorava
Nema dugoročne vizije, planovi su kratkoročni: posijecimo, izbetonirajno, nek' to bude lijepo kao razglednica, no kakva će biti kvaliteta života ljudi koji tu žive, o tome se ni ne razmišlja, ističe Atana Grbić
Marin GOSPIĆ
Posječen drvored nedaleko od parka Vruljica

Sječa drvoreda fafarikula, na križanju Strossmayerove,  Mažuranićeve i Oko Vrulja, ponovo je aktualizirala problem osipanja zelenog fonda u gradu Zadru. U proteklih petnaestak godina, kako nas informiraju iz udruge Eko - Zadar koja sustavno vodi evidenciju o zelenim  površinama u sredini, u Zadru je izvršen ekocid.

Atana Grbić, članica glavnog odbora udruge nabraja brojne lokalitete  koji su u većoj ili manjoj mjeri pretrpjeli devastaciju ostavši bez zelenila  poput prostora bivšeg TIZ-a, parka Vruljice, Bokanjačke šume, Ulice  Stjepana Radića, Poljane Šime Budinića, Ulice Ruđera Boškovića, prostora bivše tvornice Primorka, Ulice Ante Starčevića i niza drugih lokacija,  uključujući i dva centralna gradska parka: Vladimira Nazora i Perivoja  kraljice Jelene Madijevke.

Posjeći stablo pa posaditi grm lavande

- Tom nizu treba pribrojiti i nekoliko desetaka sporadičnih lokacija koje su ostale bez jednog ili više stabala i to sve bez da su građani prije toga  informirani o planiranoj sječi. Mi smo do sada na Zeleni telefon udruge  dobili preko 1.000 poziva ogorčenih građana vezanih za sve učestalije  smanjivanje zelenog fonda u gradu. Veliki problem je i činjenica što se u  zeleni fond ne ulaže, što se ne vodi briga o građanima ovog grada, mediteranskog grada koji jednostavno treba zelenilo, pogotovo tijekom ljetnih mjeseci koji traže hladovinu, a nje je svakim danom sve manje i manje. Ne znam na koji način se objašnjava činjenica, da se primjerice osvrnem samo na ovaj najnoviji ekocid u Strossmayerovoj, da ćemo umjesto fafarikula i njihovog hlada, na toj lokaciji imati novi hlad tek za kojih  10-15 godina kada naraste novoposađeno zelenilo. Ja doista ne znam na  koji ćete pametan način objasniti svojim sugrađanima zašto se to tako  moralo napraviti, tim više što smo platili prometnu studiju na kojoj piše  da će se sa svakom rekonstrukcijom cesta voditi računa o ozelenjavanju,  obilježavanju biciklističkih staza i obilježavanju pješačkih staza, što se,  kako vidimo, ne radi. Kretanje u Zadru je neugodno, nesigurno, jednostavno kvaliteta života u našem gradu s ovakvom devastacijom zelenog  fonda jednostavno nestaje. Ne možeš posjeći stablo i posaditi grm lavande i reći: pa mi brinemo, pa mi sadimo. To jednostavno nije istina,  naglašava Grbić i dodaje da nadležni problemu zelenila u gradu ne prilaze na način da respektiraju potrebe svojih građana već se, kaže ona,  prije svega pogoduje nečijim privatnim interesima.

- Ne ide se na kvalitetu života naših sugrađana već na pogodovanje  nečijim interesima, bilo da je riječ o štekatima, proširenju ceste prema  nekom hotelu, izgradnji novih zgrada...  Nema dugoročne vizije, planovi  su kratkoročni: posijecimo, izbetonirajno, nek' to bude lijepo kao razglednica no kakva će biti kvaliteta života ljudi koji tu žive, o tome se ni ne  razmišlja, dodaje dalje Grbić.

Kako je "obrisana" Poljana Šime Budinića

Informira nas kako su najviše poziva imali za Poljanu Šime Budinića  koja danas izgleda kao jedan brisani prostor kroz koji ljudi samo protrče,  nastojeći se što manje zadržavati.

- Na poljani više nema nikakvog života. Došao je arhitekt iz Zagreba,  čovjek koji je prije toga bio u Zadru svega par puta. Dakle, projekt je radio čovjek koji ne živi ovdje, koji ne zna koliko se teško kretati tom površinom bez ikakve hladovine. Nevjerojatno je da nadležni ne znaju kako  gradovi s velikim zelenim fondom, s uređenim drvoredima, uređenim  šetnicama, biciklističkim stazama, dokazano imaju nižu stopu nasilja.  Stoga ako nekoga nije briga za prirodu, ako nekoga nije briga za ljude,  onda bi trebalo razmisliti o činjenici da "zeleni" gradovi, kvalitetni gradovi za život, imaju i veću cijenu metra četvornog stana. Moja bi poruka  ljudima koji odlučuju bila da barem tu činjenicu uzmu u obzir kada ponovo krenu s novom sječom, poručuje Grbić.

Ne bi li spriječili osipanje zelenog fonda, Eko - Zadar je do sada organizirao i peticije, i tribine, slao dopise, informirao građane, pokrenuo  spomenuti servis Zelenog telefona, odradili su se brojni sastanci, reagirali su bezbroj puta no - bez uspjeha.

- Ne bih rekla da smo u bilo čemu uspjeli. Možda tu i tamo bilježimo  neke sitne uspjehe jer ono što generalno izostaje po ovom pitanju je komunikacija Grada sa svojim stanovnicima. Dakle, ljudi nas zovu već onda kada se počne pilati, tek tada jadni ljudi reagiraju jer ih nitko prije toga nije obavijestio što će se dogoditi. Živjela sam u jednoj kvalitetnoj zemlji na zapadu i vidjela sam na koji se način rješava to pitanje. Prilikom  bilo koje rekonstrukcije postave se panoi duž te prometnice, kako bi trebala izgledati nakon radova. Prikupljaju se zahtjevi, prijedlozi građana i  onda se u odnosu na to radi nacrt, detaljni plan kako će se nešto renovirati. Kod nas toga nažalost nema, zabrinuta je Grbić.

Zadar nema stroj za presađivanje stabala

Jedna je lokacija što se tiče zelenila, barem za sada - spašena. Brojne  prijave na Zeleni telefon za Ulicu Ruđera Boškovića, o čemu je Zadarski  list već pisao, rezultirale su spašavanjem platana u toj ulici. Neovisni  stručnjaci sa Šumarskog fakulteta, koje je Grad angažirao nakon prijave  pristigle sa Zelenog telefona, zaključili su kako su platane zdrave i da ih  ne treba sjeći.

Jedan od problema devastacije zelenog fonda u gradu je i činjenica da  Nasadi nemaju stroj za presađivanje. Kako doznajemo, iz Eko - Zadra su  još prije nekoliko godina predložili Gradu da nabavi jedan takav stroj,  čak su im poslali i konkretne ponude, no do dana današnjeg stroj nije  nabavljen.

- Svjesni smo da jedan takav stroj košta, no ako ga može imati Sisak,  vjerujem da bi mogao i Zadar, mišljenja je Grbić.

- Isto tako, ta priča koja nam se servira da su sječe nužne zbog širenja  cesta i boljeg protoka prometa ne drži vodu jer će gužvi na cestama uvijek biti, posebice u ljetnim mjesecima, kako smo to, između ostalog, naveli i u dopisu koji smo u povodu sječe ovih fafarikula poslali medijima,  navodeći da manje prometne gužve možemo dugoročno ostvariti povećanjem kilometara obilježenih biciklističkih staza, poboljšanjem kvalitete postojećih i izgradnjom novih pješačkih staza, gradnjom garaža na  rubnim dijelovima grada te ulaganjem u bolji javni prijevoz, zaključuje  Grbić.

Na prozivke iz Eko Zadra zamolili smo i očitovanje iz Grada Zadra te  očekujemo odgovor.  

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)

Komentari

Slika korisnika mete
Gradonačelnik ima alibi. Posadio je smokvu na rivi.