Sudbina plave zgrade ovisi o izmjenama prostornog plana

Prema stavovima upravnog suda u postupcima u kojima je za objekt izdana građevinska dozvola, inspekcija ne bi trebala postupati do konačne odluke o mogućnosti legalizacije. Okončanje postupka ovisit će o izmjenama prostornog plana

Plava zgrada investitora Tomislava Galića kojoj je uklanjanje iz prostora naloženo još prije 6 godina, do daljnjeg se neće rušiti. Kako nas obavještavaju iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a prema stavovima upravnog suda u postupcima u kojima je za objekt izdana građevinska dozvola, inspekcija ne bi trebala postupati do konačne odluke o mogućnosti legalizacije. Okončanje postupka ovisit će o izmjenama prostornog plana.
Plava zgrada bila je nekad simbol bespravne gradnje u Zadru jer je investitor Tomislav Galić, dobivenu građevinsku dozvolu za nekoliko manjih objekata, spojio na terenu u jedan veći objekat. Tadašnje odlučne stavove ministarstva, koji su uključeni u rješenja građevinske inspekcije, koji posebice kažu da rješenje žalbe ne odgađa uklanjanje objekta, s vremenom su se revidirali pa je „odjednom” Upravni sud postao određujuća instanca hoće li se nešto rušiti ili ne. U slučaju gradnje bespravnog objekta investitor ima dvije mogućnosti usklađivanja sa zakonom. Ako objekt nije u suprotnosti s prostornim planom tada ga se može legalizirati, a ako prema prostornom planu nije moguća legalizacija, tada se objekt mora ukloniti.
Dobri poznavatelji prilika znaju da sudbina Plave zgrade zapravo nije u domeni propisanog postupka, nego uvriježenih, najblaže rečeno, prilika na terenu, pa se kao i u slučaju otoka Vira, čeka legalizacija zgrade kroz novu prostorno-plansku dokumentaciju. U međuvremenu, 28 kupaca stanova u tzv. plavoj zgradi ostalo je kratkih rukava, tj. ne mogu se priključiti na struju i ostale komunalije.
Iako nitko sa sigurnošću ne može opisati obujam bespravne gradnje u Zadru, pretpostavka je da na administrativnom području Grada Zadra postoji oko 10.000 bespravno sagrađenih objekata. Međutim, ne postoji nikakva evidencija o tome, pa se tako niti izbliza ne može reći za koliko je zbog tog gradski proračun „tanji”, napose zbog neuplaćene komunalne naknade koja se plaća po kubičnom metru objekta prilikom ishođenja građevinske dozvole. Podsjetimo, iznos komunalne naknade u Gradu Zadru je 135,00 kn po m/3. Međutim, 50 posto tog iznosa plaća se za objekte manje od 600 kubika zapremnine. Prema gradskom Upravnom odjelu za graditeljstvo posebno je zanimljiv slučaj onih objekata koji imaju građevinsku dozvolu, ali su izvršili neku vrstu dogradnje za koju nisu ishodili potrebne papire. Takvih objekata je daleko više od onih koji nemaju nikakvu dozvolu za gradnju. Kada ih već nitko ne dira, investitori takvih objekata, naglašavaju u Gradu Zadru, se i ne trude ishoditi potrebne dozvole.
Osnovna dva problema u svemu tome su još uvijek komplicirana procedura za ishođenje svih papira koji su se nekad kolateralno zvali građevinska dozvola, a danas imaju razne jezične derivate jedne te iste stvari. Drugi i najveći problem jest što građani sve manje imaju novca za individualnu stambenu gradnju. Oni koji imaju novca, kao Tomislav Galić, ponašaju se u prostoru onako kako im stoji u rješenju građevinske inspekcije. Grad Zadar, napose zbog urbanističkih okolnosti koje vladaju u gradskom predjelu Arbanasi, ide na smanjenje obavezne minimalne parcele, ali život gotovo svakodnevno sustižu kontradikcije koje sve češće treba ispravljati novom prostorno-planskom regulativom čija izrada košta porezne obveznike više stotina tisuća kuna.

 UTVRĐENA 171 POVREDA ZAKONA

Točne pokazatelje razmjere bespravne gradnje na području Grada Zadra ne znaju niti građevinska inspekcija niti bilo koji od gradskih upravnih odjela. Tako se ne zna koliko je milijuna kuna imobilizirano zbog birokratizirane građevinske regulative. Međutim, područni ured građevinske inspekcije Zadar ima podatke za područje Zadarske županije za koju je nadležan u cjelini. Građevinska je inspekcija u prvih 9 mjeseci ove godine obavila 441 pregled, od čega je obavljeno 179 prvih očevida i 262 kontrolna pregleda. Na temelju obavljenih pregleda utvrđena je 171 povreda zakona te je donesen taj isti broj rješenja kojim se od investitora traži da se uskladi sa zakonom. Od tog broja 133 rješenja su o rušenju, tj. donesena su jer je investitor gradio bez zakonom propisane dokumentacije.