Nijemci uhitili bivšeg milicajca tzv. SAO Krajine

Optužnicom zadarskog odvjetništva, Renata Petrova se teretilo za napad na Škabrnju 18. studenog 1991. godine kada su krajiški milicajci predvođeni Ratkom Mladićem i pripadnicima JNA u svom zločinačkom naletu izmasakrirali i usmrtili 43 civila i hrvatska branitelja. Osuđen je na 20 godina zatvora
Renato Petrov (43), ratni zločinac koji je pravomoćno osuđen na 20 godina robije zbog pokolja u Škabrnji u studenom 1991. godine, temeljem Interpolove tjeralice uhićen je u Düsseldorfu.
Petrovu je na Županijskom sudu u Zadru 1995. godine suđeno u odsutnosti zajedno s još 16 osoba koje se teretilo za masakr u Škabrnji. Nepravomoćno je osuđen na 20 godina zatvora što mu je potom, tri godine kasnije, Vrhovni sud Republike Hrvatske i potvrdio.
Kako je hrvatskom pravosuđu nakon pravomoćnosti presude bio nedostupan, za njim je raspisana međunarodna tjeralica temeljem koje je i uhićen, a tijekom narednih nekoliko dana očekuje se i njegovo izručenje hrvatskom pravosuđu.
Petrov, iako Hrvat, početkom Domovinskog rata priklonio se pobunjenim Srbima na benkovačkom području te je kao bivši milicajac takozvane SAO Krajine sudjelovao u ratnim akcijama protiv Hrvatske. Optužnicom zadarskog Županijskog odvjetništva teretilo ga se za napad na Škabrnju 18. studenog 1991. godine kada su krajiški milicajci predvođeni Ratkom Mladićem i pripadnicima JNA u svom zločinačkom naletu izmasakrirali i usmrtili 43 civila i hrvatska branitelja.
Sudski proces kojim je u početku bilo obuhvaćeno više od 20 osoba okončan je sa 16 nepravomoćnih presuda među kojima i ona na 20 godina robije Renatu Petrovu.
– Naravno da se sjećam tog procesa. Započeo je nakon Oluje kada je uhićen Jovan Badžoka. On je bio jedini kojem se sudilo u nazočnosti, dok su svi ostali našem pravosuđu tada bili nedostupni. Badžoka je dobio 10 godina zatvora koje je i odslužio, a ostalima je kasnije Vrhovni sud presude u cijelosti potvrdio – rekao nam je odvjetnik Milan Petričić, koji je prije 16 godina kao sudac Županijskog suda donio presudu 16-orici zločinaca. Petrova je, kaže, zapamtio jer je jedini među optuženima bio Hrvat po nacionalnosti, a samu presudu po tome što je izričući je, zapravo izrekao ukupno 345 godina zatvorske kazne. Samih detalja optužnice koji se odnose na Petrova, Petričić se nije mogao sjetiti, no istaknuo je kako su kod donošenja presude morala biti utvrđena dva elementa – konkretna uloga i precizna identifikacija.
Hina podsjeća da je Petričić u obrazloženju rekao da je neprijateljska vojska “JNA”, potpomognuta srpskim paravojnim postrojbama, tog dana napala selo Škabrnju s više tisuća pješaka i 30-tenkova. Kad su okupatori ušli u selo, iz podruma su bez ikakve vojne potrebe izvlačili civilno pučanstvo koje se bilo sklonilo od napada. Pritom su okupatori, naveo je tada sudac, ubili 44 civila, mlađe i starije dobi, vatrenim oružjem iz blizine, a neke tupim predmetima prethodno mučili, dok je jednu od žrtava, stariju ženu, pregazio neprijateljski tenk. Istaknuo je i kako nema nikakve dvojbe oko toga što se dogodilo tog dana u Škabrnji, a pripadnike bivše srpske paravojske osumnjičene za taj zločin prepoznali su preživjeli Škabrnjani koji su se tijekom suđenja pojavili kao svjedoci.