Zadranin Tonči Vanjak dirigira njemačkim megagradilištima

Dok je hrvatski građevinski div Viadukt, koji ove godine puni 70 godina postojanja, u poslovnim problemima, prvenstveno s izgradnjom mosta Čiovo u Trogiru, padom vrijednosti dionica na burzi i isplatom plaća, kontinuitet nazočnosti i uspjeha koji ispisuje Viadukt u Njemačkoj stavlja ga u sam vrh, pa se može reći da je u svojoj branši vodeća građevinska tvrtka iz Hrvatske na njemačkom tržištu.
Hrvati u inozemstvu slove za najpouzdanije i najvrednije radnike, nebitno o kojem se sektoru radi.
Naime, jučerašnji Bild Zeitung pod nazivom “Div gradilište”, donosi veliku reportažu iz Berlina o gradnji zgrade veličine 9.000 četvornih metara koje izvodi Viadukt zadužen za Europu. Od početka gradnje iskopano je 74.500 metara kubičnih zemlje te postavljeno 16.000 tona betona.
S ovim ugovorom od 8 milijuna eura i s prije ugovorenim radovima Viadukt je osigurao radove do kraja 2018. godine. U pregovorima su i za nove projekte.
Rezultat je to napornih pregovora tvrtke Viadukt d.d. i njemačkih investitora, te referenci i tehnoloških znanja tima koji vodi direktor Viadukta za Europu, Tonči Vanjak, Zadranin iz Sukošana.
Viadukt je jedna od rijetkih velikih domaćih tvrtki koja je u vlasništvu svojih bivših i sadašnjih radnika.
Kad je riječ o mega građevini na mjestu gdje je nekada Berlinski zid dijelio istočni od zapadnog dijela grada, izdavačka kuća Axel Springer radi novu zgradu za novo digitalno doba supermedija, gdje će biti 3.500 radnih mjesta.
Hrvatska kompanija Viadukt je od izdavačke kuće Axel Springer i glavnog izvođača radova tvrtke Züblin AG odabran kao najkvalitetniji izvođač radova na izgradnji nove poslovne zgrade Axel Springer u Berlinu.
Futurističku kockicu od betona, čelika i stakla osmislio je njemački arhitekt Rem Koolhaas. Zahtjevne građevinske radove izvode hrvatski građevinari iz Viadukta. Das Bild donosi slike i hrvatskih građevinara s gradilišta, koji objašnjavaju što se sve trenutačno radi i kako napreduju radovi.
– Hrvati grade u Berlinu tehnološki složene kapitalne objekte, a gradili bi i više da imaju više kvalificiranih radnika, komentar je jednog od hrvatskih građevinara iz Njemačke.
Na rad građevinara u Njemačkoj putem detašmana (slanje zaposlenih radnika na rad u drugu državu) nije se gledalo kao na izvoznu kategoriju. Često se podcjenjivala njegova važnost i zanemarivala činjenica koliko su veliki doprinos dali hrvatski građevinari radeći ove teške poslove u Njemačkoj, a investirajući u Hrvatsku u svoje domove, svoje obitelji, svoje potrebe.