Zemljište braniteljske zadruge prenamijenjeno u golf igralište

Ivan Modrić iz braniteljske zadruge “Branitelj-graditelj” zapitao se kako je moguće da je na Bokanjcu čestica koju je dobila njegova zadruga, prenamijenjena u golf igralište. Naime, česticu je Vlada RH dala na korištenje zadruzi za podizanje trajnih nasada, a ona je po prijedlogu novog plana postala golf igralište. Dodao je da je cijela stvar proslijeđena državnom odvjetništvu

Javna rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Zadra, privukla je u gradsku vijećnicu do sada nezapamćen broj građana. Za mnoge od njih jedva da je bilo mjesta za sjedenje, a odmah na početku krenulo se žestoko. Ivan Modrić iz braniteljske zadruge “Branitelj-graditelj” zapitao se kako je moguće da je na Bokanjcu čestica koju je dobila njegova zadruga, prenamijenjena u golf igralište. Naime, česticu je Vlada RH dala na korištenje zadruzi za podizanje trajnih nasada, a ona je po prijedlogu novog plana postala golf igralište. U ime izrađivača plana, Županijskog zavoda za prostorno planiranje, Nives Kozulić je odgovorila da je golf na tom terenu bio predviđen i 2008. kada se krenulo u izmjene dopune postojećeg prostornog plana. No, Modrić se upitao kako nešto Grad Zadar, koji svojim statusom nije San Marino u Italiji, može uopće promijeniti odluku Vlade iz iste godine kada je braniteljima dan teren za podizanje trajnih nasada. Na kraju je dodao da je cijela stvar proslijeđena državnom odvjetništvu, a nazočni gradonačelnik Zvonimir Vrančić obećao je da će cijelu stvar ispitati.
Najveći broj primjedbi s Ploče i Dračevca
Vinko Kardum, poznatiji kao susjed nekadašnjeg direktora SAS-a Stanislava Antića, koji je pokrenuo postupak utvrđivanja njegove bespravne gradnje, ukazao je na selektivnu primjenu najavljene legalizacije bespravno sagrađenih objekata. Kardum ističe da je njegovoj građevini u Kožinu ukinuta građevinska dozvola i da već 13 godina ne može legalizirati svoj objekt te da je on predmet klasične diskriminacije. Kozulićeva mu je kao i mnogim ostalima ukazala da postoje određeni popusti pa čak i u zoni gradnje u kojoj se nalazi Kardumov objekat. Branko Bogdanić rekao je da bi se legalizacija bespravne gradnje mogla provesti tamo gdje je neki objekat iskočio 15 do 20 posto od dopuštene izgrađenosti, ali ne i tamo gdje bespravna gradnja “zakrilila” susjedne objekte i ostavila ih bez sunca.
Relativno najveći broj primjedbi, došao je iz područja prigradskih naselja Ploča i Dračevac. Riječ je o ucrtanosti novih prometnica koje značajno mijenjaju stvar u ovom prostoru. Goran Perović je ispred mjesnog odbora ukazao da će predviđena nadogradnja Benkovačke ceste stvoriti značajne poteškoće, iako je u postojećem režimu prometa, nedavna rekonstrukcija iste ceste, sasvim kvalitetno riješila promet. Vrlo ogorčeno, Andrija Lenkić je ukazao da će mu novim prijedlogom cesta doći na pet metara iznad kuće. Na prometnice se požalio i Emil Medić iz Kožina, kojem je ucrtan put kroz dvorište iako je za dobivanje građevinske dozvole, morao zadovoljiti normu da mu objekat bude 6 metara udaljen od prometnice. Medić ukazuje da je to napravljeno zbog onih koji su ispod njegove parcele kupili terene koji nisu imali pristupa, pa se njega, koji je poštivao zakon, na ovaj način kažnjava. Veliki broj primjedbi odnosio se na savim osobne probleme vlasnika parcela, pa su moderatori javne rasprave Nives Kozulić i pročelnik za graditeljstvo Matko Segarić, uputili predlagače na pismenu dostavu primjedbi.
Nestao bazen Kolovare
Predsjednik Plivačkog kluba Zadar Darko Smrkinić je ponovno otvorio pitanje prostora od Foše do Fontane. Smrkinić se upitao kako je to u planu ucrtan svaki mulić, a nije bazen Kolovare. Štoviše, u kasnijoj raspravi se pokazalo da su od objekata ucrtana samo stara Poliklinika, ali ne i postojeće dvije stambene zgrade na Kolovarima koje se nalaze tik do bazena. Nives Kozulić je rezignirano odgovorila da nije istina da su objekti iscrtani iz prostora te da će se “nestali” bazen vratiti u prostor. Smrkinićeva primjedba bila je na strahu da se cijeli prostor u konačnici pretpostavlja privatnom interesu, što je crtanjem ovog plana itekako podgrijano budući da se puno priče plete oko budućnosti zgrade današnje Poliklinike. Kozulićeva je rekla da iz prostora nitko neće izbaciti niti košarku, ali da će se dvorana Jazine ionako sama od sebe srušiti.
Gradonačelnik Vrančić je na kraju morao ustvrditi da su izrađivači plana prihvatili baš sve ono što je studija tog prostora Ravnica predvidjela, iako studija nije nikakav obvezujući prostorno-planski dokument.
On može, ja ne mogu
 Otvoreno opiranje nastojanjima da se u Diklu izradi prometnica preko mjesnog groblja i bunara izrazio je potpredsjednik mjesnog odbora Dubravko Milin. Milin je istaknuo da su 20 godina Grad i Diklo suglasni da se ne izgradi ta prometnica zbog koje bi se kosti starih Dikljana morale premjestiti ili na Čubrijan ili na Gradsko groblje Zadar. Među ostalim zanimljivostima, ističe se činjenica da su otočani, posebice stanovnici Premude, Molata i Silbe tražili povećanje minimalne građevinske parcele, dok je većina stanovnika kopnenog dijela tražila povećanje zona gradnje. Štoviše, prijepor zašto ja na svojoj imovini ne mogu, ovaj do mene na svojoj može graditi, bila je “lajtmotiv” većine primjedbi iznesenih na jučerašnjoj javnoj raspravi.
 

Vrančić: Svaka primjedba pomno će se proučiti

Vidjevši životnu zainteresiranost građana za rješavanje nekih prostornih problema, gradonačelnik Vrančić je rekao da jučerašnja javna  rasprava nije puka formalnost i da će se svaka primjedba, kao ona  pisana, tako i ona snimljena, pomno proučiti te će se obaviti i dodatni  razgovori, posebno s predstavnicima Ploče koji su imali najviše  primjedbi. Vrančić je dodao da se u ovim izmjenama i dopunama  maksimalno išlo na ruku građanima i njihovim željama kako bi mogli  graditi svugdje gdje se to ne kosi s javnim interesom. Štoviše, u jednom  dijelu rasprave Nives Kozulić je najavila promjene Zakona o građenju  koji po budućim, za sada poznatim odredbama, predviđa legalizaciju  bespravno sagrađenih objekata upravo kakvu su je predvidjeli u Gradu  Zadru. Podsjetimo, legalizacija bi se trebala provesti po zatečenom  stanju u prostoru, a od daljnje bespravne gradnje, prostor bi se štitio  orto-foto snimanjem svakih šest mjeseci. Isto to orto-foto snimanje  pokazalo je nesrazmjer između katastra i stvarnog stanja u prostoru što  je dijelom i izniklo potrebu za velikim brojem primjedbi za predložene  izmjene i dopune gradskog prostornog plana.