Vezivanje TV pretplate za struju pravno upitno

Pravnici tvrde da onaj koji nešto od kupca naplaćuje mora dokazati trošak, a ne da ga pretpostavlja, pa da kupac dokazuje da on to – nije
Prema novom Zakonu o HRT-u, koji je otišao iz Vlade u Sabor na prvo čitanje, televizijska pretplata iznosit će najviše 1,5 posto prosječne mjesečne plaće u Hrvatskoj, što bi sada iznosilo oko 80 kuna, no zakonom nije definiran i najniži mogući iznos pretplate. Kaže se samo da će ju, jednom godišnje, određivati budući Nadzorni odbor HRT-a, koji, kad se zakon donese, tek treba biti izabran i od Vlade potvrđen.
Sigurno je, međutim, jedno – RTV pristojbu ubuduće će plaćati svi oni koji plaćaju račune za struju, čime bi HRT trebao dobiti novih 600 tisuća pretplatnika! Naime, sada ih broji 1,5 milijuna, dok HEP ima 2,1 milijuna potrošača u kategoriji kućanstva. Problem je, međutim, u tome što za HEP kategorija “kućanstava” ne podrazumijeva samo nastanjene stanove i kuće, već i velik broj stubišta, garaža, malih pomoćnih objekata i slično, za koje se plaća struja. U Ministarstvu kulture, koje je pisalo Zakon o HRT-u kažu da će s vremenom pojedinosti biti razrađene, no u Sabor je otišao zakon u kojem stoji kako će ubuduće pretplatu za televiziju i radio plaćati svaka pravna ili fizička osoba koja plaća električnu energiju. Drugim riječima, to su i vlasnici brojila u garažama, ili primjerice u pomoćnim objektima na poljoprivrendim zemljištima, jer HEP u svojoj evidenciji nema vrstu objekta, samo ime i prezime vlasnika, te broj njegovog brojila za struju.
Onima koji negdje imaju brojilo, no ne i televizor, preostat će samo solucija da, kad od HRT-a dobiju obavijest o plaćanju pretplate, odu kod javnog bilježnika i potpišu izjavu da u tom objektu nemaju tv-prijamnik.
Javni bilježnici
“Ovo je nakaradna zakonska odredba, i još jedan nepotreban trošak za građane! Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, u Hrvatskoj je bilo 1,4 useljenih kućanstava, dok je HEP tada imao 1,8 milijuna potrošača u toj kategoriji, kućanstava. To znači da je tada bilo 400 tisuća potrošača koji to ustvari nisu, odnosno objekata s brojilom, u kojima nitko ne živi”, ističe Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača. Uzme li se, hipotetski, u obzir činjenica da među sadašnjih 2,1 milijuna HEP-ovih “kućanstava”, ima 500 tisuća objekata bez televizora, njihovi će vlasnici kod javnih bilježnika morati ostaviti 23,45 milijuna kuna, jer ovjera ovakve izjave košta 46,90 kuna po primjerku. Iznos PDV- a od tako prikupljene “cifrice”, otići će, pritom, i u državnu blagajnu. Dobije li HRT, dakle, oko 500 tisuća javnobilježničkih potvrda o neposjedovanju televizora, ostat će mu novih oko 100 tisuća pravih kućanstava, na kojima bi trebao zarađivati, prema sadašnjoj računici, dodatnih osam milijuna kuna mjesečno, odnosno 96 milijuna kuna godišnje.
“Ja u Zagorju imam vinograd, ‘klet’, u kojoj se nalazi i mali drveni kućerak od pet kvadrata, za kojeg mjesečno plaćam struju od oko dvije, tri kune, plus HEP-ov mjesečni paušal, ukupno oko 20 kuna na mjesec. Sad bi za taj kućerak trebao plaćati i pretplatu za televizor, makar se unutra ne nalazi ništa osim alata za rad u vinogradu!”, začuđeno je našem listu novi zakon komentirao 82-godišnji Vjekoslav Đurek iz Zlatar Bistrice, umirovljenik koji će, očito, morati kod javnog bilježnika.
Nespretna odredba
Pravnici tvrde da onaj koji nešto od kupca naplaćuje, mora dokazati trošak, a ne da trošak pretpostavlja, pa kupac onda dokazuje da on kupac zapravo – nije. Kako ističe Marko Baretić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, to da pravni ili fizički subjekt dokazuje da nema nečeg što mu se želi naplatiti, u najmanju je ruku pravno neuobičajeno i nespretno. Osim toga, kažu pravnici, upitna je i odredba zakona koja kaže da će HEP biti dužan HRT-u redovito dostavljati podatke o svojim korisnicima, budući da to zadire u sferu zaštite tajnosti osobnih podataka.
 

Sudar zakona

Iz Ministarstva kulture problema u dokazivanju što je pretplatniku kućanstvo, a što recimo garaža, ne vide, ili “samo” nisu svjesni koliko je HEP-ova definicija kućanstva šira. No, nitko ne zna koliku ćemo pristojbu plaćati već od 1. studenog. U Saboru su se praktički već sudarila dva zakona koja to kane regulirati; nacrt novog Zakona o HRT-u i prijedlog izmjene Zakona o HRT-u kojim bi se pristojba sa 80 kuna snizila na 60 kuna. Josip Leko, član Odbora za zakonodavstvo, slaže se kako bi nam se lako moglo dogoditi da od 1. studenog pristojbu plaćamo 60 kuna, da bi za mjesec, dva novi Zakon o HRT-u to derogirao.
– Na žalost, to je u nas uobičajena praksa. U tom slučaju ovo smanjenje pristojbe sa 80 na 60 kuna ne može se shvatiti drugačije nego kao kazna i discipliniranje HRT-a – ne dvoji Leko.