Za vas smo pripremili izbor knjiga koje biste svakako trebali pročitati barem jednom u životu. Knjige su za vas birali najbolji hrvatski pisci – Hrvoje Šalković, Edo Popović, Roman Simić, Helena Peričić, Mima Simić, Zoran Ferić i Krešimir Pintarić
Sve stvari koje volimo raditi, a preko godine ne stignemo najčešće ostavljamo za ljeto. Kad dođe ljeto i dan duže traje, a da ne spominjemo da je to omiljeno vrijeme godišnjih odmora, tražimo filmove koje nismo stigli pogledati, odlazimo na put koji tako dugo odgađamo i bacamo se na čitanje svih onih knjiga za koje uvijek kažemo da ćemo ih pročitati kad dođe ljeto. Za vas smo pripremili izbor knjiga koje biste svakako trebali pročitati barem jednom u životu. Knjige su za vas birali najbolji hrvatski pisci – Hrvoje Šalković, Edo Popović, Roman Simić, Helena Peričić, Mima Simić, Zoran Ferić i Krešimir Pintarić. A evo što oni predlažu.
Maurice Herzog, Annapurna
Naš najpoznatiji putnik i putopisac Hrvoje Šalković odabrao je knjigu koju je i sam prvi puta pročitao prije svega nekoliko dana. Knjiga ga je ostavila bez teksta, a s obzirom da je jedan od najprodavanijih hrvatskih pisaca u njegov ukus ne sumnjamo. Naravno, kako Hrvoje ni sam nije dugo na jednom mjestu, knjiga koju nam je preporučio vezana je uz putovanja, avanturu i pomicanje ljudskih granica.
– Preporuka knjige je definitivno “Annapurna” Mauricea Herzoga. Riječ je o potresnoj, istinitoj priči o osvajanju himalajske Annapurne, koja je prva osvojena planina viša od 8000 metara, pothvat se dogodio 1950-e. Iako pisana publicistički, knjiga se ipak čita kao roman, progovara o alpinizmu, ali zapravo govori o životu, o idealima i ljudskim strahovima. Obilježava jednu eru romantičnih pustolova kada je riječ ‘avanturizam’ zaista imala svoju težinu. To je najpotresnije i najsnažnije štivo koje sam pročitao u dugo vremena, ističe Hrvoje, a nama obećava pravu avanturu.
“Annapurna” opisuje pustolovinu Mauricea Herzoga i Louisa Lachenala, članova Francuskog alpinističkog društva koji su se trećeg lipnja 1950. godine popeli na vrh Annapurne i time postali prvi ljudi koji su dosegli vrh planine više od 8000 metara. Njihovo postignuće i danas se smatra jednim od najvećih u povijesti alpinizma. Za razliku od današnjih ekspedicija Herzog i prijatelji nisu poznavali teren, raspolagali su s par vrlo grubih, još k tome i pogrešnih zemljovida, a članovi ekspedicije nisu imali gotovo nikakvog iskustva u visokim planinama. Da stvar bude još uzbudljivija cijela pustolovina odvijala se pred dolazak monsuna kojeg je trebalo preduhitiriti.
“Annapurna” je priča o tom pustolovnom poduhvatu kao i dramatičnom povlačenju s planine. Danas je ova knjiga klasik pustolovne literature, prodana je u preko 11 milijuna primjeraka, a časopis National Geographic uvrstio ju je na šesto mjesto top ljestvice najboljih pustolovnih knjiga svih vremena. I više nego dovoljno razloga da je pročitate.
Frank A. Worsley, Endurance
Blizu Hrvoja Šalkovića, barem što se pustolovnog žanra tiče, je i Edo Popović koji se u hrvatskoj literaturi nametnuo kao naš najurbaniji pisac. On je također odabrao knjigu koja prati jednu hrabru ekspediciju u njihovoj pustolovini protiv prirode.
– Svakako biram “Endurance” Franka A. Worsleya. Knjiga je to o trans-antarktičkoj ekspediciji Sir Ernesta Shackletona iz 1915., čiji je brod Endurance okovan ledom potonuo, a dvadeset i osam članova je krenulo u jednu od najvećih pustolovina svih vremena. Literatura koja će vas sasvim sigurno osvježiti u ovim vrelim danima, obećava Popović.
Knjiga Endurance prati istinitu priču o sudbini istoimenog broda i njegove posade koja je intrigirala mnoge pisce, ali ova priča koja izlazi iz pera njegova kapetana i sudionika događaja, Franka Worsleya, zasigurno je najupečatljivija i najvjerodostojnija.
Brod Endurance isplovio je u kolovozu 1944. godine, a ekspedicija pod vodstvom legendarnog polarnog istraživača Sir Ernesta Shackletona trebala je prijeći pješice i saonicama s jednog kraja Antarktike na drugi, no pustolovina je krenula u drugom smjeru. Brod je zapeo u antarktičkom ledenom pojasu i potonuo u Weddellovom moru, a njegova ekspedicija krenula je na dug put ledenim pustopoljinama. Nakon mjeseci plutanja na ledu otplovili su do udaljenog i nepristupačnog otoka Elephant. S njega su se Shackleton, kapetan F. Worsley i još četiri člana posade u jednom od čamaca otisnuli po pomoć na Južnu Georgiju, a šesnaest mjeseci nakon što su ostali bez broda svi članovi ekspedicije dovedeni su na sigurno.
I ova knjiga je uvrštena u National Geographicov izbor najboljih pustolovnih knjiga svih vremena.
Etgar Keret, Iznenada, netko pokuca
Zadarski pisac Roman Simić i urednik u Profilu napravio je odmak od romana i odlučio se za jednu “ludu” i otkačenu zbirku priča “Iznenada, netko pokuca” izraelskog pisca Etgara Kereta.
– Otkačeno duhovite, fantastične i šokantne, ove priče tjeraju u smijeh, iza kojega uvijek ostaje nešto gorčine (ili na razmišljanje, koje prekidaju salve smijeha). Kritičari kažu: da je Kafka bio stand-up-komičar, priče bi mu nalikovale Keretovima. Kažu i to da se njegove knjige najčešće kradu u izraelskim knjižarama i najviše čitaju u izraelskim zatvorima. On je glas generacije koja dolazi i akrobat u svijetu humora i nasilja (neki zazivaju Woodyja Allena, neki se kunu u Tarantina). No ništa od svega toga ne može vas doista pripremiti na Etgara Kereta.
U ovoj sjajnoj knjizi netko je pokucao, a iza tih vrata sve je ono što živimo: ludi, pomaknuti svijet pun srca i topline, ljepote i užasa, svijet koji nas svako malo raznese eksplozijama smijeha i dinamita, Romanova je stručna preporuka kao pisca, ali i urednika jedne od najvećih hrvatskih izdavačkih kuća.
Etgar Keret rođen je u Tel Avivu 1967. i jedan je od najpopularnijih izraelskih književnika današnjice. Osim što su bestseleri u Izraelu, njegove knjige osvojile su najuglednija međunarodna priznanja i prevedene su na 29 jezika u 34 zemlje svijeta. Keret je ostvario zapaženu međunarodnu karijeru i kao filmski redatelj: njegov film Skin Deep osvojio je prve nagrade na više međunarodnih filmskih festivala i dobio izraelskog Oscara, a za film Meduze Keret je 2007. osvojio nagradu Camera d’Or filmskog festivala u Cannesu. Za one koji od romana više vole kratku priču, ili kad želite pročitati nešto, a nemate mnogo vremena na raspolaganju ova zbirka savršen je izbor.
Karen Blixen, Moja Afrika
Daleko od Zadra, u čarobne krajolike kolijevke života, vodi nas zadarska spisateljica Helena Peričić preporukom knjige “Moja Afrika”. Svi vi koji ste ostali oduševljeni istoimenim poznatim filmom, s Meryl Streep u glavnoj ulozi, ako niste znali postoji i knjiga koja čeka na vas.
– Teško je u par crta predložiti i obrazložiti izbor za čitanje onima koji kane u ljetnim mjesecima pročitati nešto dobro iz tzv. lijepe književnosti. Kad ste me priupitali o prijedlogu, prvo što mi je palo na pamet bila je knjiga jedne neobične danske spisateljice čiju sam memoarsku prozu čitala prije velikoga broja godina, u bolničkom krevetu, iščekujući operaciju – dakle u okolnostima koje nipošto nisu dopuštale lagodno, usredotočeno čitanje. Pa ipak, i u tim okolnostima proza Karen Blixen alias Isak Dinesen pod naslovom Out of Africa (u nas prevedeno kao Moja Afrika) posve me je zaokupila i olakšala mi vrlo teške bolničke trenutke. Dakako, po toj je prozi snimljen i film, ali sâm predložak čini uistinu posebnu “umjetnost riječi”, neusporedivu s prostorom filmskih mogućnosti. Dapače, u samom filmu težište je na mnogočemu što u knjizi uopće nije u prvom planu. Uz to, i sam hrvatski prijevod knjige nije sretno rješenje jer u čitatelja može pobuditi posve kriva, “etnografska” očekivanja.
Pronicljivost misli Karen Blixen, neobična sposobnost zapažanja i pripovijedanja, istančanost u slaganju rečenice, sućut i razumijevanje spram onih o kojima piše, potom opisi afričkoga, kenijskog krajolika, iskrena bliskost s prirodom, te konačno izrazita (a s obzirom na putopisno-memoarski žanr još začudnija) emotivnost kojom zarazi i čitatelja – od ove su autobiografske knjige u mojoj predodžbi stvorili književnu vertikalu i vrijednost kojoj se i sama čitanjem nanovo vraćam nakon niza godina, kaže Peričić.
Knjiga “Moja Afrika” nije nikakva geografska ili etnografska reportaža, nego pripovijest o prošlosti jednog svijeta i neizmjernoj tuzi kad je izgubljen. Priča je to koja nas odvodi miljama daleko na jedno putovanje u prošlost, u izgubljeni svijet, očima žene koja je taj svijet voljela.
Maja Hrgović, Pobjeđuje onaj kojem je manje stalo
Još jedna zadarska spisateljica sa zagrebačkom adresom odabirala je knjigu za vas. Mima Simić, majka poznatog detektivskog lika Glorije Scott, predlaže da ovo ljeto svakako pročitate knjigu prošlogodišnje dobitnice Kiklopa Maje Hrgović “Pobjeđuje onaj kojem je manje stalo”.
– Knjiga koja je prošle godine dobila Kiklopa za najbolji prvijenac, ali je nekako zbrisala ispod čitateljskih radara, sjajna je zbirka pripovijedaka Maje Hrgović naslova “Pobjeđuje onaj kojem je manje stalo”. Tekstualno tkanje kojim se na ljetnim vrućinama možete rashladiti i iznutra i izvana – priče koje vezu život, bolan i moćan – pri čemu su lišene svake patetike i jeftine sentimentalnosti, bez obzira na to bave li se posljedicama rata, urbanizacije, podbačenim ljubavima ili krhotinama seksualnosti. Maja Hrgović domaću kratku priču sa žanrovske margine gura u centar i podsjeća da je otrov u malim količinama ponekad najbolji lijek, zaključuje Mima.
Još jedna zbirka priča za one koji vole i kratku prozu, a u prilog ovoj knjizi dovoljno govori i zavidna nagrada Kiklop koju je Hrgović za nju osvojila.
Mirjana Dugandžija, Nekoliko dana kolovoza
Uz Maju Hrgović čitajte i Mirjanu Dugandžiju. Preporuka je to Zorana Ferića, a čini se kako naslov Dugandžijine knjige “Nekoliko dana kolovoza” savršeno odgovara ovom ljetnom vremenu.
– To je sjajan roman Globusove novinarke koji govori o jednom ženskom problemu i ženskom životu, naravno o jednoj ljubavničkoj vezi koja šepa. Roman je to koji govori i o nizu drugih stvari kao što je odnos onoga bivšega sustava, socijalizma, i ideologije koja je tada vladala i ideologije konzumerizma koja dolazi. To je roman koji sjajno govori o ovisnosti o kupovanju. Nisam u hrvatskoj književnosti do sada vidio tako fino razrađenu fenomenologiju odjeće, ta žena svih događaja u svom životu sjeća se po odjeći i cipelama koje je u tom trenutku imala, oduševljen je Ferić.
Ljubavnički odnos, novinarska karijera, obiteljska pozadina i prošlost, bivši traumatičan brak i odnos sa sinom, shoping, neuroze i nesanice i sve to u štiklama čini nam se kao priča moderne žene koja će svakako zaintrigirati ljepši spol. Ali, sudeći po izvrsnim kritikama koje je dobila, sigurno može biti zanimljiva i muškim čitateljima.
Alice Munro, Služba, družba, prošnja, ljubav, brak
Posljednja preporuka koja stiže od hrvatskih pisaca još je jedna zbirka priča zanimljivog naziva “Služba, družba, prošnja, ljubav, brak”. Autorica joj je kanadska spisateljica Alice Munro, a Krešimir Pintarić koji ju je preporučio, pojašnjava zašto je baš ovu knjigu izabrao za vas.
– Alice Munro jedna je od najpoznatijih i najnagrađivanijih kanadskih književnica, autorica 14 zbirki priča, a “Služba, družba, prošnja, ljubav, brak” prva je prevedena na hrvatski jezik. Iako ograničena gabaritima pripovijetke, autorica stvara žive i slojevite likove koji, najčešće bez mnogo buke, prolaze kroz drame i krize raspada braka ili smrti supružnika, oboljevaju od karcinoma ili njihovi partneri prolaze kroz polagane i mučne degradacije Alzhaimerove bolesti, a ako su i pošteđeni takvih velikih gubitaka, onda u najmanju ruku moraju donijeti teške odluke čije će ih posljedice pratiti do kraja života, ukratko prepričava poetiku Alice Munroe Krešimir.
Čini nam se kako ova zbirka priča našim jezikom o gotovo svakodnevnim situacijama s kojima se susrećemo u ovom brzom vremenu. A upravo tu fasadu svakodnevice Munro vješto skida ne prešućujući apsolutno ništa. Možda baš iz toga možemo mnogo naučiti.
Popis knjiga za ljeto sad je tu. Na vama je samo da se prošetate do knjižnice, bacite se na ležaljku i uživate u vrhunskoj literaturi koju su za vas preporučili vrhunski hrvatski pisci. A za kraj jedan savjet vaše novinarke: nakon što pročitate ovih sedam knjiga moja preporuka za ljeto je da od pisaca, koji su birali za vas, pročitate najmanje po jednu knjigu i zaljubite se u suvremenu hrvatsku literaturu.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
DIP
Kako postati članom biračkog odbora? Naknade su do sada bile izdašne
Nogomet
1. ŽNL
Iza Zemunika najbolji tjedan sezone, Hajduk sve bliži borbi za vrh
Zadar
"Festival inkluzije: Upoznaj me!"
Uskoro projekt koji promiče inkluziju osoba s invaliditetom i djece s teškoćama
Zadar
"web heroj"
Zadarski policajci proveli preventivnu akciju u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II
Hrvatska
PUCANJE
Paus: ‘Za nas je velika koalicija sa SDP-om gotova priča’. Peović: ‘Nema tamo više nikakve ljevice’
Crna Kronika
više ozlijeđenih
Dovršen očevid prometne nesreće kod Zelenog hrasta
Zadar
ZLATNI PIR
Ljubav na prvi pogled Marije i Ivice Masnića traje već pola stoljeća
Županija
HEP JAVLJA
Brojne ulice u Zadru i okolici u utorak ostaju bez struje, evo popisa
Zadar
(NE)ZAINTERESIRANI ZA POLITIKU
Razgovarali smo sa zadarskim maturantima koji dobivaju pravo glasa, evo što kažu o izborima
Zadar
IMPRESIVAN USPJEH