Izašli smo iz recesije, ali slijedi novi udar krize

Sezona u kojoj je bilo osam posto više gostiju nego lani nije donijela i veće prihode, pa ni uzastopni rast BDP-a ne garantira da će Hrvatska izbjeći krizu koja prijeti iz Europe

Premijerka Jadranka Kosor jučer je u Osijeku, govoreći na otvaranju  radova na osječkoj obilaznici, označila ovu godinu godinom izlaska iz krize te kazala kako  očekuje da će u  trećem tromjesečju rast  BDP-a biti veći nego u prethodnom kada je iznosio 0,8  posto. Tu svoju optimističnu  prognozu premijerka dijelom  temelji i na podacima o dobroj turističkoj sezoni i gotovo osam posto više gostiju  nego lani, što članovi njezine  Vlade, kao i ona sama, rado  ističu posljednjih dana.
No, podaci o punjenju proračuna što ih je objavilo Ministarstvo financija ukazuju  na to da prihodi od turizma  po svemu sudeći ne prate povećanje broja gostiju. Najbolji pokazatelji kakva je bila  zarada u turističkoj sezoni su  prihodi pod PDV-a, trošarina  i doprinosa za zaposlene, a  oni su u dva najjača mjeseca,  srpnju i kolovozu, otprilike  na razini prošle godine ili su u  nekim slučajevima čak i niži.
Rast 0,7 posto
Proračun je od najizdašnijeg poreza, PDV-a, koji najbolje govori što se događa u  gospodarstvu, u srpnju ove  godine zaradio 188 milijuna  manje nego lani u istom mjesecu, dok je kolovoz, prema  podacima Ministarstva financija, 80 milijuna kuna u  plusu u odnosu na prošlogodišnji. To znači da su  prihodi od PDV-a u ta dva  mjeseca manji za oko 1,4 posto.
U ta dva mjeseca manji su i  prihodi od trošarina i to za  ukupno 18 milijuna kuna s  time da je taj prihod u kolovozu  jednak kao i lani.  Prihodi od trošarina tako su  pali za oko 0,5 posto. Zarada  od doprinosa na plaće na razini je prošlogodišnje, pa sve  ukazuje da od povećanja broja gostiju proračun zasad nije  imao koristi.
Prihodi od turizma značajno su ispod fizičkih pokazatelja u toj djelatnosti, napominje i premijerkin ekonomski savjetnik Željko Lovrinčević, ali upozorava da je  turistička sezona u Hrvatskoj  bila puno bolja nego u većini  zemalja. Lovrinčević procjenjuje da će u trećem kvartalu rast biti otprilike na razini prethodnog tromjesečja,  pa dva uzastopna kvartala s  rastom BDP-a znače izlazak  Hrvatske iz recesije.
Jačati devizne pričuve
– Na kraju godine rast će  biti oko 0,7 posto, što je  manje od onoga što je većina  prognostičara ali i službenih  institucija planirala, procjenjuje Lovrinčević. Vlada je,  primjerice, proračun za ovu  godinu sačinila prema planu  da će BDP rasti po stopi od  1,5 posto.
 Ipak, premijerka Kosor će,  uz završene pregovore s Europskom Unijom, na izbore i  sa službenom potvrdom da je  zemlja izašla iz recesije, doduše puno kasnije od većine  europskih zemlja. No, čini se  da tim europskim zemljama  prijeti nova recesija i kriza.
Premijerkin savjetnik upozorava da bi se posljedično i  Hrvatska mogla naći na udaru novog, nešto blažeg, kriznog vala.
– Situacija u okruženju  ukazuje na dolazak novog  nešto blažeg vala krize. Zemlje poput Portugala, Irske,  Grčke, Španjolske i Italije  stavile su pod kontrolu rashode, ali sada su problem  prihodi, jer ekonomija se ne  oporavlja, naglašava Lovrinčević i dodaje da će to  utjecati na cijenu kapitala ali  će značiti i jačanje švicarskog  franka u sljedećem razdoblju.  Smatra da bi se Hrvatska već  sada trebala početi pripremati za novi val krize i to za  početak izmjenama Zakona  o radu, ako ne želi da ponovno sav teret krize ponese  privatni sektor, odnosno  radnici iz tog sektora.
– Uz to nužno je fiskalna  pravila ugraditi u Ustav i  jačati međunarodne devizne  pričuve zemlje. Proračunski  izdaci moraju se zamrznuti u  2012. godini.  Većina tih stvari zahtijeva suglasje oporbe i  vladajućih, a to će biti teško  izvesti s obzirom na predizborno razdoblje, kaže Lovrinčević.

Bankarske opasnosti

Željko  Lovrinčević upozorava i  na ranjivost Hrvatske u odnosu na velike banke koje su vlasnici banka u Hrvatskoj.
– Ako se bilo koja veća bankarska grupacija, koja je vlasnik  hrvatske banke, zatrese Hrvatska neće moći utjecati na to,  ističe Lovrinčević. Primjerice talijanski UniCredito i Intesa  vlasnici su dviju najvećih banaka u Hrvatskoj – Zagrebačke  i Privredne banke.

Borzan: Kamen-temeljac HDZ postavio 2007. godine

Saborska zastupnica i predsjednica osječkoga SDP-a  Biljana Borzan izjavila je jučer u Osijeku kako je dolazak premijerke Jadranke Kosor na otvorenje radova  na proširenju osječke južne obilaznice svojevrsno  podcjenjivanje građana, jer je isti taj projekt najavljen  još prije četiri godine. Borzan je kazala kako su ovaj  projekt, još 2007. godine, najavili tadašnji premijer Ivo  Sanader te HDZ-ovi čelnici Vladimir Šeks i Jadranka  Kosor. Ocijenila je kako je Jadranka Kosor tada bila u  sporednoj ulozi, a sada u glavnoj te da današnji događaj potvrđuje poznatu izreku “Kud Ivo tud i ja”.
Borzan smatra kako postavljanje kamena temeljaca,  za isti projekt, po nekoliko puta, a bez stvarne namjere dovršenja znači podcjenjivanje građana pa  građane pozvala “da ne nasjedaju na praznu retoriku i  akcije, koje nemaju nikakav cilj”.

Kosor: Predsjednik možda ostvaruje projekt crvene Hrvatske

Jadranka Kosor je nakon obilježavanja početka radova na čvoru Sredanci kod Slavonskog Broda, u  razgovoru s novinarima komentirala činjenicu da je  ovog vikenda na festivalu u Požegi kao izaslanik predsjednika Josipovića bio glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan, te ocijenila kako bi se iz toga moglo zaključiti  da se ostvaruje puzajući projekt crvene Hrvatske.
“Nama sve to daje naslutiti da se predsjednik polako,  ali sigurno svrstava na čelo SDP-ove kolone kukuriku  koalicije”, rekla je Kosor dodavši kako to ne bi bilo  dobro, jer predsjednik treba biti u potpunosti neovisan, a pogotovo u vrijeme izborne kampanje.