Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Sv. Frane u Zadru boravio 1212. godine

Autor: Marija Ćurko

04.10.2009. 22:00
Sv. Frane u Zadru boravio 1212. godine

Foto: Sebastian GOVORČIN



Prošli petak u zadarskoj crkvi Sv. Frane održan je okrugli stol “Franjevci u Zadru” u sklopu završnog slavlja 800. obljetnice djelovanja franjevaca i Godine svetog Frane. Program je započeo misnim slavljem u crkvi Sv. Frane koje je predvodio fra Miroslav Barun, gvardijan samostana Sv. Mihovila. Zatim su slijedila predavanja koja su održali fra Josip Sopta, OFM, provincijal Franjevačke provincije Sv. Jeronima u Zadru te fra Petar Runje, franjevac trećoredac, jedan od velikih crkvenih povjesničara i proučavatelj starije franjevačke povijesti. Predavanja su obuhvatila teme: “Značenje franjevaca za Zadar”, “Franjevci Mala braća u Zadru”, “Franjevci trećoredci u Zadru” i “Ostali sljedbenici svetog Franje. Ovaj program u čast svetog Franje i franjevačkog reda završio je iznošenjem zaključnog razmišljanja i molitvom za Međunarodni dan nenasilja. Susret je okupio uz brojne vjernike, redovnike i redovnice, članove Frame, trećeg Franjevačkog svjetovnog reda i sjemeništarce.
Životna mudrost
– Netko je lijepo rekao da su sveci uvijek suvremeni, vrijeme ih ne može pregaziti. To je zato što su znali zauzeti pravo mjesto u vremenu u kojem im je Bog darovao život. Zato su oni postali proroci i miljokaz ne samo za svoju generaciju, nego za sve one koji će poslije njih živjeti. Bog je bio onaj u kome su vidjeli izvor svoga postojanja te u njemu prepoznali i cilj svog života. Bog je stoga bio i onaj koji je bio krajnji razlog njihova svetačkog života. Svi su oni imali istu životnu mudrost, ali su upotrebljavali različita sredstva u svome svetačkom životu, prema darovima i karizmama koje im je Bog darovao. Karizma svetog Franje je posebna. Njegova karizma bijaše opći sklad svega stvorenoga od Boga Svemogućega. Stoga je on nazivao sva stvorenja, ne samo ljude, nego živa i neživa bića, svojom braćom i sestricama. Naučio je to od svoga Učitelja, Spasitelja svoga i našega, Isusa Krista. Želio ga je slijediti koliko god to čovjek može i poželio je potpuno biti sličan Kristu, koji mu je dao odgovor i nagradio ga ranama svetog Franje. U životu bio je sličan Kristu u patnji.
 Nije li Franjin program života i franjevaštva uopće, sklad između svega stvorenoga od čovjeka preko zemlje do sunca i mjeseca, što je, kako rekosmo, sve nazivao svojom braćom i sestricama! Nije li to pravi odgovor, bez obzira na sve vjere i kulture, rekao je fra Miroslav Barun na početku svete mise. On je posebno istaknuo poruku nasljedovanja duha svetog Franje, velikana ljubavi, kako bi uvijek bili suvremeni te imali što ponuditi i sadašnjem i budućem vremenu.
Zadarska provincija
– Franjevci ili kako se uobičajeno kaže Fratres minores (OFM) – Mala braća slave ove 2009. godine 800. godinu svoga osnutka, kada je papa Inocent III. odobrio Franjin traženi stil života. Franjo je želio da se braća zovu minores – maleni. Počeci franjevaca na hrvatskom tlu sežu u vrijeme svetog Franje. U našim stranama je boravio vjerojatno u dva ili tri navrata, prvi put na putovanju za Svetu Zemlju 1212.
– Fabijanić navodi legendu prema kojoj je Franjo već 1212. na molbu Čokovskih benediktinaca, osnovao samostan u Kraju i tamo postavili Florija (Cvitana, rodom Zadranina, …). Franjevci su zacijelo 1222. bili u Zadru, čulo se u izlaganju, uz riječi o utemeljenju i organizaciji franjevačke provincije u Dalmaciji.
– U najstarijem popisu provincija i samostana Franjevačkog reda (oko god. 1340) naša provincija broji 26 samostana, raspodijeljenih u 4 manje upravne jedinice, nazivane “kustodije”, s kustosom na čelu. Ove su “kustodije” imale izvjesnu upravnu autonomiju prema cjelini provincije, napose što su mogle primati novake i imati vlastiti novicijat, a možda i još koju studijsku kuću. Naše su 4 “kustodije” bile dubrovačka, splitsko-zadarska, rapska i istarska. Tijekom vremena u 15. stoljeću su se ove kustodije formirale u dvije provincije: dubrovačku i zadarsku. Tu treba imati na umu i odvajanje konventualaca i formiranje trećoredaca, glagoljaša. Ove dvije provincije će se 1899. ujediniti u današnju provinciju Sv. Jeronima, kazao je fra Josip Sopta zaključivši govorom o sadašnjem stanju provincije.
– Naša franjevačka zajednica se stavila pod zaštitu moćnoga sveca još 1393. Prema tradiciji Franjo je upravo u Zadru prvo stanovao uz crkvicu Sv. Jeronima. To je današnja kapela Detrico, ili kapela sv. Križa, vlasništvo benediktinki sv. Nikole. Upravo uz nju je podignuta ova velika bazilika. Ozdravio je majku opaticu sv. Nikole koja je tri godine ležala bolesna. Nakon toga je franjevcima darovan vrt za samostan, a kasnije su benediktinke prihvatile regulu svete Klare.
Devet godina nakon smrti svetog Franje, istaknuo je fra Petar Runje, imamo sigurne podatke da postoji trećoredska zajednica njegovih sljedbenika upravo ovdje u Zadru.