Zadarski akademici ostavili su snažan kulturni i znanstveni pečat

U sklopu obilježavanja Dana obrane grada Zadra, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru i Hrvatski liječnički zbor – Podružnica Zadar, organizirali su stručno predavanje pod nazivom “Uloga hrvatske akademije znanosti i umjetnosti”, koje je održao predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić.
Akademik Kusić osvrnuo se na ulogu i djelatnosti HAZU-a u hrvatskom društvu od utemeljenja 1861. godine do danas, s naglaskom na Zadar i okolicu, a posebice na sudjelovanje u obnovi porušenog Zadra nakon Drugog svjetskog rata, ulogu u osnivanju Pedagoškog fakulteta u Zadru, očuvanju kulturne baštine “Zlato i srebro Zadra” i samostana sv. Marije.
– Posebno je kulturna i znanstvena djelatnost Akademije u Zadru i široj okolici izražena od 1954. godine do današnjih dana. Mnogi redoviti članovi bili su ili jesu iz Zadra, a ostavili su snažan kulturni i znanstveni pečat, kako u zadarskom, tako i hrvatskom društvu u cjelini. To su prvi član Ivan Berčić, filolog, zatim zoolog Spiridon Brusina, povijesničar umjetnosti Ivan Petricioli, Tihomil Maštrović, te kao članovi-suradnici profesori Josip Lisac, Slobodan Kaštela, izjavio je akademik Kusić spominjući nadalje i profesore Zorana Kravara, Andreja Dujelu, Borisa Magaša, Franju Šveleca, Vjekoslava Jerolimova koji je dugi niz godina bio dekan Stomatološkog fakulteta u Zagrebu i rektor zagrebačkog Sveučilišta, potom Nikicu Kolumbića koji je bio dekan Filozofskog fakulteta u Zadru, zatim jezikoslovca i političara Dalibora Brozovića, filologa Branimira Glavičića, lingvista i dijalektologa Božidara Finku, dirigenta i skladatelja Pavla Dešpalja, pjesnika, esejista i književnog teoretičara Antu Stamaća, književnika i političara Ivana Aralicu, lingvista Miroslava Kravara, povjesničara i arheologa Matu Suića, arheologa i povjesničara Luku Jelića, povjesničara i filologa Gavru Manojlovića, političara, povijesničara i publicista Natka Nodila, filologa Ivana Berčića koji je u 19. stoljeću uveo hrvatsku, uglatu glagoljicu, zatim osnivača Matice dalmatinske 1862. u Zadru Božidara Petranovića. Među akademicima je i poznati arhitekt Nikola Bašić, autor zadarskih turističkih atrakcija Morskih orgulja i Pozdrava Suncu te spomenika poginulim vatrogascima na Kornatu.
HZZU čuva i pismo Charlesa Darwina prirodoslovcu i akademiku Spiridonu Brusini iz davne 1869. godine, a na predavanju akademika Kusića moglo se čuti i o izdanjima Zavoda u Zadru, kao što su Pravaštvo u Dalmaciji, Adriatica Maritima, Pomorski zbornik, Kulturna baština samostana sv. Marije u Zadru, Parobrodarstvo Dalmacije i mnoga druga vrijedna književna i znanstvena djela.