17 °C
Online izdanje
Petak, 31.listopada 2014.
Vi ste ovdje:  Home » Zabava
RSS feed
Današnji broj
Zabava
Povratak
Dalmatinska kokoš nije izumrla
Piše: Ivan Stagličić
Dalmatinsku kokoš se navodilo kao izumrlu vrstu i opomenu uzgajivačima peradi u Bavarskoj i Austriji, da pripaze da se i njihovim autohtonim vrstama ne dogodi takva tužna sudbina
Dalmatinski pivac

Prije više od sedam godina, jedan od vodećih časopisa o peradarstvu, njemački "Gefluegelboerse", posvetio je udarni tekst dalmatinskoj kokoši pa čak i na naslovnici objavio jednu od rijetkih likovnih prikaza te vrste peradi. U tekstu koji je potpisao glavni urednik Michael von Lottwitz, navodilo se dalmatinsku kokoš kao izumrlu vrstu i opomenu uzgajivačima peradi u Bavarskoj i Austriji, da pripaze da se i njihovim autohtonim vrstama ne dogodi takva tužna sudbina. Von Lottwitz je ustvrdio da se tu kokoš uzgajalo prvenstveno na područjima unutrašnjosti i sjevera Dalmacije u predjelima koji su opustjeli ili se na njima više nitko ne bavi uzgojem peradi, što je tvrdnja koja je već tada kod mnogih izazvala nevjericu, posebice u Hrvatskoj, budući da su Luttwitzov tekst prenijeli i neki hrvatski dnevnici.

Jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za peradarstvo prof. dr. sc. Hrvoje Mazija izjavio je tada autoru ovih redaka kako sumnja da je dalmatinska kokoš u potpunosti izumrla, ali da nije isključeno da se to dogodi ako se ne povede odgovarajuća briga po tom pitanju. Inače se o toj vrsti detaljnije pisalo još 1914. godine u "Priručniku za uzgoj peradi Austrije i Podunavlja", Armina Arbeitera. Navodi se da u sjevernoj Dalmaciji obitava "hrvatski tip kokoši" i daju se njezine karakteristike. Posljednji zapis o ovoj vrsti nalazi se u časopisu "Mali stočar" iz 1949. godine koji je pisao Franjo Brošan. Tamo se ova kokoš opisuje i navodi da se odlikuje tamno do indigoplavim ili čak crnim nogama, a smeđe obojena šarenica čini razliku između nje i istarske te ličke inačice ove peradi. Zanimljivo je da o specifičnostima ove vrste peradi piše još antički pisac Stjepan Bizantinac. On navodi da su jaja ove kokoši nešto manja ali da nese češće od ostalih, što se u potpunoma poklapa s današnjim saznanjima što nam svjedoči o opstojnosti ove vrste na našim prostorima možda i više od dvije tisuće godina.

Hrvatski uzgajivači peradi burno su reagirali na tvrdnje iz njemačkoga časopisa i pokrenuli široku akciju spasa za dalmatinsku kokoš. U tome su i uspjeli pa se danas ta vrsta vodi kao spašena od izumiranja iako je proces još u tijeku. Tom se poslu posebno posvetio Franko Žižić iz Udruge uzgajivača ptica i malih životinja "Solin" koji je pokrenuo i blog posvećen ovoj našoj autohtonoj pasmini.

- To je naša izvorna pasmina koja od pamtivijeka obitava na području Dalmacije i to pretežito na njenom srednjem i južnom djelu. U povijesnim dokumentima se navodi da je Dalmatinska kokoš pra tip europske kokoši. činjenica je da je to naša baština sa kojom mi trebamo pravilno i odgovorno baštiniti. Naposlijetku ne pruža se svaki dan mogućnost imati čast i zadovoljstvo izdizati jednu pasminu iz pepela i spasiti je od izumiranja. Izričito je vrlo dobra nesilica, preko 150 jaja godišnje, ističe Franko Žižić.

Akcija spašavanja za sada se dobro odvija pa se na internetu pojavilo više stranica, blogova i foruma posvećenih ovoj koki, koju su s uspjehom počeli uzgajati ne samo u Dalmaciji, nego i u sjevernoj Hrvatskoj. Više informacija pružaju stranice dalmatinska-kokos.blog.hr i svijet-ljubimaca.com preko kojih se može stupiti u kontakt s današnjim uzgajivačima ove vrijedne i rijetke domaće pasmine.

Komentari (1)

franko.zizic, prije 1821d 0h
Pozdrav od Franka Žižića iz Solina.
Najprije bi zahvalio autoru ove reportaže, gosp.Stagličiću i Zadarskom listu,na prezentiranju izvornih pasmina, koje su zaista naše blago i baština, koju moramo ostaviti u naslijeđe našim potomcima.Moram biti iskren i priznati da novine, odnosno izdavaći u mojoj županiji nisu bili zainteresirani za ovu temu, vjerovatno oni ovu problematiku smatraju neozbiljnom. Tako da je Dalmatinska kokoš više poznata i kao važna prepoznata u drugim županijama i kako ste sami naveli već dosta uzgojnih jata ima i u Slavoniji.Želim vas i upoznati da se intezivno radi i na spašavanju naše stare izvorne pasmine , Živičarke, koja je obično obitavala od Dajmatinske zagore pa prema sjeveru.Nađeni su živi primjerci , već je napisan prijedlog radnog standarda i prikupljena povijesna dokumentacija. Sve možete naći na internetu i forumima.
Mi uzgajatelji ćemo se i dalje truditi u promicanju izvornih pesmina i na veliko zadovoljstvo mogu konstatirati da su oni najmlađi među nama vrlo zainteresirani za našu baštinu i da aktivno sudjelujuu uzgoju Hrvatskih pasmina.
Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr