Dvadeset autohtonih sorti sjeverne Dalmacije spremljeno u Nacionalnu banku gena

Postoji cijeli niz sorti od kojih se neke i danas uzgajaju, a neke su rijetke i možemo reći da smo ih spasili u posljednji trenutak tako što smo u starim vinogradima pronašli nekoliko panja i njihovim precjepljivanjem i kolekcioniranjem u nacionalnu banku gena smo ih sačuvali od propadanja, jer nestankom tih zadnjih vinograda nestale bi i one, rekao je prof. dr. Maletić

Na XXI. Sabatini, Međunarodnoj manifestaciji vina i vinara koja se ove godine prvi put održava u Zadru, istaknut je golemi napredak koji su hrvatski vinari, a posebice na području Zadarske županije, napravili u razvoju vinogradarstva i vinarstva. I količina i kakvoća vina proizvedenog na zadarskom području u stalnom su porastu, o čemu svjedoče i brojne nagrade koje osvajaju vinari sjeverne Dalmacije, i na posljednjih nekoliko Sabatina, i na drugim vinskim manifestacijama.
No ono na što u smjernicama daljnjeg razvoja vinske proizvodnje treba obratiti posebnu pozornost su naše autohtone sorte, moglo se u više navrata čuti na Sabatini.
Pronađeno dvadeset sorti
Da bi vino našlo svoje pravo mjesto u ugostiteljskoj i osobito turističkoj ponudi, nužno je razvijati domaće sorte i njihovu ponudu kao dio autohtonog gastronomskog proizvoda koji ujedno čini i tradicijsku baštinu područja na kojem je nastao. O tome koji se koraci poduzimaju u tom smjeru, govorili su stručnjaci Edi Maletić i Ivan Pejić koji su na znanstveno-stručnom skupu koji je u okviru Sabatine organizirao Agronomski fakultet Zagreb, prikazali znanstveni rad “Autohtone sorte zadarskog područja-dosadašnje spoznaje”.
– Riječ je o sortimentu vinove loze u sjevernoj Dalmaciji. Još prije šest godina sam započeo, a potom i završio projekt vezan za autohtone sorte Zadarske županije i cilj toga projekta je bio pronaći sve te autohtone sorte koje se ovdje uzgajaju i identificirati preko novih genetičkih metoda te ih opisati. To smo i napravili na Agronomskom fakultetu, a potporu nam je dala Zadarska županija i dijelom Grad Pag, kazao nam je prof. dr. sc. Edi Maletić, prodekan za znanost Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom projekta pronađeno je dvadeset sorti za koje se smatra da su autohtone, a uzgajaju se na prostoru sjeverne Dalmacije s otokom Pagom.
Na pokušalištu Jazbina
– To su vrlo interesantne sorte i mi smo ih opisali, no pronađeno je dvadeset sorti, nažalost, nije bilo sredstava da se one tu kolekcioniraju i da se podigne ampelografski vrt u sjevernoj Dalmaciji, ali smo ih zato sve kolekcionirali u nacionalnoj bazi gena u Agronomskom fakultetu u Zagrebu, na pokušalištu Jazbina gdje se nalaze sve autohtone sorte koje se mogu pronaći u Hrvatskoj pa su svoje mjesto našle i ove zadarske, naglasio je prof. Maletić koji od tih sorti istaknuo debit, maraštinu, plavinu, babić, lasinu, plavac mali koji se na području Zemunika zove greštavac, zatim galac ili galica crna, dugoviska, gegić i svrdlovina.
– Postoji cijeli niz sorti od kojih se neke i danas uzgajaju, a neke su rijetke i možemo reći da smo ih spasili u posljednji trenutak tako što smo u starim vinogradima pronašli nekoliko panja i njihovim precjepljivanjem i kolekcioniranjem u nacionalnu banku gena smo ih sačuvali od propadanja, jer nestankom tih zadnjih vinograda nestale bi i one, rekao je prof. dr. Maletić, koji nam je otkrio i daljnje korake u obnovi autohtonih sorti zadarskog područja.
Predstavljanje u Zadru
– Od ove berbe smo krenuli s novim projektom koji također financira Zadarska županija, a radi se o evaluaciji autohtonih, ali i onih stranih, introduciranih sorti koje se danas uzgajaju u ovom području. Naime, posljednjih godina se zadarsko područje jako razvilo po pitanju vinogradarstva i vinarstva. Posađeno je jako puno novih vinograda, iskorišteni su poticaji i sve državne subvencije koje su bile aktualne posljednjih godina i Zadar koji je, moramo to reći, prijašnjih godina jako zaostajao za ostalim dalmatinskim i hrvatskim krajevima, zadnjih godina je uspio to stići. Počeli su novi proizvođači s respektabilnim površinama i možemo reći da se i količinski i kvalitativno jako popravila situacija glede vinograda i vina. Međutim, danas smo opet u situaciji da imamo jedan dio vinograda koji se uzgaja tehnolški ispravno, a jedan dio proizvođača je u dilemi kako sada pokrenuti svoju proizvodnju.
U edukativnom smislu je napravljen pomak organiziranjem tečajeva za vinogradare i vinare u Benkovcu, Biogradu i Stankovcima, tako da je Zadarska županija po pitanju sortimenta došla na višu razinu, ali sad treba napraviti daljnji korak u kvalitativnom pogledu. Zato je svrha ovog projekta da se obrade sve sorte koje se danas uzgajaju i koje su introducirane iz drugih zemalja ili hrvatskih područja i da se ispitaju njihove karakteristike te da se na taj način dade sugestija proizvođačima o njihovoj kvaliteti i njihovoj vrijednosti, što im može pomoći u odluci kojim putem krenuti dalje.
 Kako osmisliti proizvodnju da im bude rentabilna i profitabilna, istaknuo je prof dr. sc. Edi Maletić i kazao da se ovaj projekt provodi zajedno s Odjelom za akvakulturu i poljoprivredu Sveučilišta u Zadru, a radi se i sa sortama koje obje institucije imaju u pokusnom nasadu na Baštici. Sva vina koja će se proizvesti tijekom trajanja projekta će biti predstavljena početkom proljeća u Zadru, kad se namjerava organizirati okrugli stol na koji će se pozvati sve one koji su povezani s vinskom proizvodnjom, od samih vinara do trgovaca, hotelijera i ugostitelja te stručnjaka.

Nikolina Paleka: Autohtone sorte traže posebnu njegu

Autohtone sorte na zadarskom području koje su već u postupku proizvodnje i nalaze se na tržištu su prije svega gegić s otoka Paga, zatim maraština koju proizvode vinarije Mladena Anića i Šime Škaulja te pošip i debit koje proizvodi više vinara. Riječ je, dakle, prije svega o bijelom sortimentu, no domaće sorte su dosta zahtjevnije za obradu od introduciranih, otkrila nam je dipl. ing. agr. Nikolina Paleka koja se i sama istaknula u obnovi autohtone sorte gegić u vinariji Boškinac na Pagu.
– Osobito u Dalmaciji domaće su sorte prilično osjetljive, osobito na loše vremenske prilike, a isto tako teško podnose bolesti i oko njih treba dosta truda. Postupak vinifikacije također je kod njih dosta zahtjevan, pogotovo kad je riječ o kiselinama, kazala nam je Paleka.

Crljenak već na tržištu, svrdlovina i plavina na proljeće

Kako nam je kazao prof. dr. sc. Edi Maletić, posebno interesantna sorta je svrdlovina koja je pronađena u Zemuniku i za koju su se zainteresirali i neki proizvođači te je samoinicijativno nacijepili i razmnožili u većem broju. Jedan od njih je i Mladen Anić koji u svojim vinogradima u Smilčiću ima nekoliko autohtonih sorata.
– Od domaćih sorti imamo svrdlovinu, plavinu i crljenak. Od toga svrdlovina i plavina nisu još na tržištu, dok je crljenak izišao na tržište i ljudi su ga prihvatili, ide solidno. Domaće sorte imaju manje tanina nego introducirane, ali inače dobro napreduju i vjerujem da će se i ove druge pojaviti na proljeće kao gotovi proizvodi, rekao nam je Mladen Anić.