Roman o osobnoj katarzi

Slika korisnika admin
Filip BRALA
Roman o Zadru predstavili su prof. dr. sc. Živko Nižić i akademik Tonko Maroević, a na samom kraju okupljenima se obratio i autor

La Casa di Calle San Zorzi, naslov je knjige Lucija Totha predstavljene u četvrtak navečer u izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Zadar. Roman o Zadru predstavili su prof. dr. sc. Živko Nižić i akademik Tonko Maroević, a na samom kraju okupljenima se obratio i autor.

Živko Nižić istaknuo je kako Toth dobro poznaje hrvatsku kulturu. Kad je riječ o romanu Nižić ističe da, iako autor ukazuje kako nije riječ o povijesnom romanu, je on utemeljen na povijesnim događajima i preciznom sjećanju. Također, geografija je eksplicitna i apsolutna poznata autoru. Sve sudbine osoba iz romana Toth je utemeljio na povijesnim trenucima i na događajima koje odlično poznaje, smještajući ih u period od 1918. do 1992. Tako autor opisuje razne ratove kroz koje je Zadar prolazio sve do posljednjeg Domovinskog rata.

- Ne vjerujem da je itko, a da to nije na hrvatskom jeziku, pisao na takav način o našim prošlim krvavim godinama. Ovaj dio zaslužuje svu našu posebnu pozornost, kazao je Nižić. Istaknuo je kako sveukupnost likova predstavljenih od autora, koje se suprotstavljaju njegovoj biografiji i iskustvu, govore jasno da je riječ o romanu o osobnoj katarzi.

Akademik Tonko Maroević kazao je kako sam autor naglašava kako roman nije povijesni roman, već obiteljska saga.

 - Zadar je grad koji ima veliku povijest, grad s toliko neprijatelja. Više od svega ovo je jedna priča o žrtvama, istaknuo je akademik Maroević. Napomenuo je kako, kad je riječ o esulima, gotovo svi su bili prisiljeni pobjeći ili su ubijeni.

Kad je riječ o samom romanu istaknuo je kako se, po njegovu mišljenju, može reći da je to "roman o sazrijevanju". "Svaki od protagonista pokazuje svoje sazrijevanje", kazao je Maroević.

Lucio Toth je na kraju večeri bio dirnut riječima predstavljača istaknuvši kako su prepoznali poruku koju je htio prenijeti.

- Od gimnazije sam imao želju napisati nešto o egzodusu, ali nisam imao vremena, a i bavio sam se politikom. Razmišljao sam i o esejistici, ali sam se na kraju odlučio za roman, jer sam kroz sudbine ljudi htio prikazati događaje. Roman ne potiče samo naš intelekt, već i osjećaje. Osjećao sam gorčinu prema komunizmu, narodima koji su ovdje bili pa tako i prema Hrvatima, postoje različita mišljenja i da to moram prevladati. Našao sam dva puta, kao Dalmatinac i kao pripadnik zapadne kulture. Značajke jednog Dalmatinca su lojalnost prema sebi i lojanlnost prema drugima. Kao Dalmatinac ljubim ovaj grad poput vas Hrvata, kazao je Lucio Toth.

Autor: 
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno