Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Studij besplatan, znanost bliža gospodarstvu

04.11.2011. 23:00
Studij besplatan, znanost bliža gospodarstvu


Hrvatska će, tvrde, postati konkurentno društvo znanja, kadrovi koji budu završavali srednje i visoko obrazovanje bit će dobrodošli na tržištu rada


Sve će škole raditi u jednoj smjeni, školske torbe bit će lakše nego ikad, nastavnici će imati veće plaće, tinejdžeri će dobiti sate seksualnog odgoja. Đaci u strukovnim školama imat će vlastitu strukovnu maturu, studirat će se besplatno, a upisne kvote i studijski programi napokon će odgovarati potrebama gospodarstva.
Ovako, u najkraćem, izgleda školstvo kakvo ga za koju godinu, ako dođe na vlast, obećava Kukuriku koalicija. Hrvatska će, kako tvrde, uz pomoć mjera koje su predvidjeli, doista postati konkurentno društvo znanja, obrazovanje će biti dostupno svima, kadrovi koji budu završavali srednje i visoko obrazovanje bit će dobrodošli na tržištu rada, a znanje i kompetencije koje steknu tijekom obrazovanja odgovarat će potrebama gospodarstva.
Među mjerama koje se spominju u njihovom Planu 21, nalaze se poboljšanje društvenog i materijalnog položaja nastavnika, bolja opremljenost škola i uvjeta rada, besplatno školovanje uspješnih i redovitih učenika i studenata u javnim ustanovama. U Hrvatskoj je obrazovanje već duže vrijeme potcijenjeno, a sadašnja vlast nema koherentnu viziju pa stoga ni strategiju razvoja obrazovanja i znanosti, smatraju stranke Kukuriku koalicije.
Manje nasilja
– Obrazovanje i znanost ključne su pretpostavke razvoja gospodarstva, to su strategijske djelatnosti, pa obrazovna i znanstvena politika moraju biti usklađene s projekcijama razvoja društvenih potreba i tržišta – poručuju autori Plana 21. U sustavu obrazovanja i znanosti, da bi se to postiglo, obećavaju modularnost, fleksibilnost, kurikularnost te horizontalnu i vertikalnu prohodnost obrazovanja na svim razinama.
U obrazovanje bi, stoji u Planu 21, napokon trebalo uvesti elemente koji kronično nedostaju hrvatskom obrazovnom sustavu – poticanje kreativnosti i individualnoga sudjelovanja učenika u nastavnim programima, veće korištenje i uključivanje informatike, internetske tehnologije i elektroničkih komunikacija u nastavne programe, smanjivanje broja i opsega školskih udžbenika. Dužna pozornost, koja danas ovisi o tome koliko pojedina škola ima sluha i materijalnih mogućnosti za “izlete” iz redovnog programa, posvetila bi se učenicima s posebnim potrebama, kako bi se potpuno uključili u redoviti odgojno-obrazovni proces. Istodobno, dodatni nastavni i izvannastavni sadržaji posvetili bi se u većoj mjeri nego dosad nadarenim i zainteresiranim učenicima koji danas tek u ponekoj školi u Hrvatskoj mogu ispuniti svoje potencijale. Takvim bi se sadržajima učenike obogatilo, roditelje rasteretilo traganja za dodatnim izvannastavnim sadržajima, a nastavnicima omogućilo više kreativnosti.
Buduća koalicijska vlast pozabavila bi se i problemom nasilja u školi, kojem se dosad nije uspjelo stati u kraj. Namjeravaju mu doskočiti  većim zapošljavanjem stručnjaka za mentalno i psihološko zdravlje, kako bi već u startu prevenirali moguće poremećaje u ponašanju učenika. Kroz uvođenje posebnog nastavnog programa zdravstvenog odgoja u osnovne škole, koji bi, između ostaloga, obuhvaćao i seksualni odgoj, učenicima bi se pružile dragocjene informacije o spolno prenosivim bolestima, štetnosti alkoholizma i droga, ali i o nasilju među mladima.
Više studenata
Sustav visokog obrazovanja trebao bi, smatraju u Kukuriku koaliciji, temeljitim promjenama osigurati povećanje broja studenata tako da se do 2020. godine približimo cilju od 30 posto visokoobrazovanih zaposlenika, odnosno 40 posto visokoobrazovanih građana u dobi od 30 do 34 godine. Visoko obrazovanje i znanstveno istraživanje napokon bi se uskladilo s potrebama tržišta rada, u cilju jačanja konkurentnosti hrvatske proizvodnje.
Najavljuje se posebno stimuliranje suradnje sveučilišta, znanstvenih instituta i istraživačkih zavoda s gospodarstvom i “transfera tehnologije” te osnaživanje poslovno-inovacijskog centra i instituta za tehnologiju. Suradnji s gospodarstvom, smatraju u Kukuriku koaliciji, bitno mogu doprinijeti znanstveno-tehnologijski parkovi, znanstveni i tehnologijski inkubatori povezani sa sveučilištima i fakultetima, sveučilišne ili institutske start-up ili spin-off jedinice i tvrtke. Pritom namjeravaju bolje riješiti financiranje sveučilišta, a kod visokih učilišta povećati transparentnost uloženog novca i procjenu kvalitete koja iz toga proizlazi. S više novca za obrazovanje i znanost, trebali bismo se maksimalno uključiti u europski prostor visokog obrazovanja i istraživanja. Što se Bolonjskog procesa tiče, od njega se ne odustaje, ali će ga se unaprijeđivati, osiguranjem kvalitete nastave i znanstvenih istraživanja. U svakom slučaju, studiranje bi, kaže koalicijski Plan21, moralo biti redovito, vremenski kraće, ali kvalitetno.
HDZ-ov izborni program bazira se na otprilike istim postavkama kao i suparnički – u četverogodišnjem mandatu, ako ga dobiju, osigurat će svima dostupan, prohodan, vrijednosno usmjeren te s potrebama tržišta rada i cjeloživotnog učenja usklađen sustav odgoja i obrazovanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini te razvijati znanstvena istraživanja sukladno potrebama gospodarstva i društvenoga razvoja.
– Kako bismo hrvatski obrazovni i znanstveni sustav učinili konkurentnim i usporedivim s najboljim obrazovnim sustavima u Europi i svijetu, i u narednom ćemo razdoblju kriterije izvrsnosti ugrađivati u cijelu vertikalu obrazovanja i u sustav znanosti – poručuju iz HDZ-a.
Najavljuju i konkretnije promjene u sustavu odgoja i obrazovanja – u novom će mandatu, vele, svakom novorođenom djetetu u Hrvatskoj osigurati mjesto u dječjem vrtiću, a svako dijete uključiti u pripremni program pred polazak u školu. I HDZ planira graditi škole i poboljšati prostorne i materijalne uvjete u školama. Najavljuju uvođenje e-upisa u srednje škole, čime će se – kažu – dodatno eliminirati isključenost učenika iz obrazovnoga sustava, a opće obrazovanje produljit će na razinu srednjeg obrazovanja.
Drugim riječima, namjeravaju provesti u praksu staru Primorčevu ideju o obaveznoj srednjoj školi. Što se specifičnih skupina učenika tiče, HDZ je spreman osigurati ravnomjernu dostupnost školovanja učenicima s većim motoričkim teškoćama.
Temeljita reforma
Kurikulum na kojem se radi već drugi HDZ-ov mandat, razvijat će se i dalje, a paralelno s tom reformom nastavit će se vrednovanje znanja i vještina učenika i studenata, uspostavit će se standardi osiguranja kvalitete obrazovnih ustanova i uvesti trajno stručno usavršavanje svih zaposlenih u sustavu.
HDZ biračima obećava da će maksimalno iskoristiti sredstva iz strukturnih fondova Europske unije, kojima se potiče izvrsnost i regionalna konkurentnost, ustrajat će na Bolonjskom procesu, a u većoj će se mjeri pozabaviti onime za što u dosadašnja dva mandata očito nisu imali dovoljno vremena – usklađivanjem studija s potrebama tržišta rada.
U sustavu visokog obrazovanja najavljuje se temeljita reforma, koja će taj sustav učiniti konkurentnim i prepoznatljivim na europskoj i svjetskoj razini, no detalji kojima će se doći do tog cilja nisu razrađeni. Evidentno je slijedeće: veći broj učenika i studenata imat će pravo na stipendije, studenti javnih učilišta koji redovito ispunjavaju obveze imat će pravo na potpuno besplatni studij, a znanstveni će se potencijali pokušati približiti gospodarstvu i poduzetništvu kako bi se podigla konkurentnost Hrvatske na europskoj razini i omogućilo otvaranje novih radnih mjesta.


PLUS  I MINUSI




HDZ-ov izborni program dobrim dijelim počiva na onome što su dosad postigli: broj škola koje rade u tri smjene smanjili su u četiri godine sa 6,2 posto na 2,2 posto u 2011. godini, broj škola u jednoj smjeni povećali s 25,4 na 40 posto, obuhvat djece u predškolskom programu povećali s 43 na 60 posto, a predškolu na 98 posto. Broj diplomiranih studenata povećao se za 20 posto, broj studenata veći je za 40.000, a u upisnik znanstvenika od 2004. godine upisano je 6.707 novih znanstvenika. Za njihovog mandata uvedena je Bolonja, državna matura, produljeno obvezno obrazovanje, a škole su dobile kompjutore.
Aduti Kukuriku koalicije svode se na ono što HDZ nije učinio: državno ulaganje u obrazovanje i znanost palo je sa 4,5 posto BDP-a u 2009. na 4,3 posto BDP-a u 2010. godini, u visoko obrazovanje lani je uloženo 0,75 posto BDP-a a EU prosjek je 1,3 posto, u znanost i istraživanja uloženo je 0,68 posto BDP-a a EU27 ulažu dva posto.


Što nam obećavaju?


PLAN 21
– gradnja škola – jednosmjenska nastava
– obavezna srednja škola do prve kvalifikacije
– e-upisi u srednju školu
– strukovna matura i nastavak obrazovanja
– veće plaće i napredovanje nastavnika
– više stipendija
– besplatno studiranje za uspješne
– veće ovlasti lokalnoj upravi nad radom škola
– cjeloživotno učenje za sve
HDZ
– svakoj bebi mjesto u vrtiću
– e-upisi u srednju školu
– obvezna srednja škola
– više stipendija
– besplatno studiranje za redovne
– kurikulum
– vrednovanje znanja i vještina