Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Vinarski potencijal zadarskog kraja je još veći

04.11.2011. 23:00
Vinarski potencijal zadarskog kraja je još veći


Od vinskih sorti u Zadarskoj županiji prednjače s 77,3 posto crne sorte, napose plavina crna


Drugi dan Sabatine u Zadru započeo je Saborom vinara i vinogradara. Riječ je o stručnom skupu u kojem su prezentirana posljednja dostignuća u vinarstvu i vinogradarstvu u Hrvatskoj. U uvodu je rečeno da će 2011. biti poznata po visokoj kvaliteti grožđa, ali i po manjem prinosu. Tako je u kontinentalnom dijelu Hrvatske prinos manji od 10 do 20 posto, a u primorskom čak od 20 do 50. Razlog tome su esktremne klimatske prilike u vegetacijskom ciklusu od travnja do rujna. U tom razdoblju zabilježeni su čak kasni mrazovi, ali i ekstremna suša. Kako je rekla Željka Bebek iz HCPHS-a, samo na zadarskom području, prema podacima Meteorološkog zavoda RH, u kolovozu nije pala ni kap kiše.
Posebno zanimljivo bilo je predavanje Gordane Dragun iz HPK o vinarstvu i vinogradarstvu u Zadarskoj županiji. Na otvaranju ovogodišnje Sabatine uvodničari su spomenuli da se na području Zadarske županije dogodilo pravo vinogradarsko čudo. Posebice se to odnosi, kaže Dragunova, na podizanje novih nasada i na kvalitetu vina.
– U posljednjih osam godina podignuto je preko 900 hektara, ali potencijal je puno veći, napose zbog tradicije obrade zemlje u zadarskom zaleđu te izuzetne klime za uzgoj vinove loze. Ukupna površina obradive zemlje u Zadarskoj županiji je 69.000 ha. Posađeno je ukupno 8.025.000 trsova na 1.616,69 ha, a od ukupnog broja čak je 94,16 rodnih vinograda, rekla je između ostalog Gordana Dragun.
U cijeloj vinarskoj i vinogradarskoj slici prednjače Grad Benkovac sa svojih 1.000 hektara i najvećim vinogradom, Badelovim u Korlatu, na 105 ha. Svi ti najveći vinogradi, poput onih Bože Bačića u Podgrađu ili Jurjević vina u Ninskim stanovima, podignuti su na državnom šumskom ili poljoprivrednom zemljištu. Od vinskih sorti u Zadarskoj županiji prednjače s 77,3 posto crne sorte, napose plavina crna, a trenutno se proizvodi 600 tona stolnog grožđa. Međutim, kaže Gordana Dragun, cijeloj toj priči o čudu fali promocija, sudjelovanje na manifestacijma, stoga će se samo na Sabatini promovirati oko 100 različitih vrsta vina.
Sabornici su u daljnjem, stručnom dijelu skupa analizirali stanje u vinarstvu i vinogradarstvu u Hrvatskoj, ali i u EU. Bilo je riječi o novom nadzoru proizvodnje vina i grožđa.


Lonić čeka povratne informacije




Jedna od zvijezda ovogodišnje Sabatine sigurno je Julijan Lonić iz Bibinja koji se prvi put pojavljuje sa svojim aromatiziranim vinima. Njegova vina kušala je i hrvatska premijerka Jadranka Kosor. Odmah je krenula priča da je hrvatska premijerka probala vino koje je u biti afrodizijak.
– Tek ove godine se pojavljujem na tržištu, pa nemam puno povratnih informacija o afrodizijačkim svojstvima, no jedno je sigurno – u mojoj tajnoj recepturi koju sam pripremao tri mjeseca, koriste se trave i sastojci koji su odavnina poznati po tome. Ono što je mene iznenadilo jest da se se hrvatska premijerka, ali i svi njeni ministri koji su bili u pratnji, odlično razumije u vina. Odmah me je pitala radi li se ovdje radi o Bermetu koji se proizvodi u Samoboru. Bermet poznaju samo odlični poznavatelji vina, rekao je Lonić, dodajući kako mu je cilj da i on, poput Samoboraca, jednog dana plasira svoje vino u kantinu Hrvatskog parlamenta.
Ove, prve rodne godine, iz Lonićeva obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva izašlo je oko 1.300 boca aromatiziranog vina. Sudeći po pozitivnim iskustvima, i to čak s najviše razine, jasno je da konzumacija ovog vina ako ništa drugo, barem pojačava osjetila.